ZAGREB
Velika Britanija će do kraja ovoga mjeseca završiti postupak ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Europske unije, doznaje se u srijedu u britanskom veleposlanstvu u Zagrebu. Postupak ratifikacije, koji je dugo bio zamrznut zbog britanskog nezadovoljstva hrvatskom suradnjom s Haškim sudom, započeo je raspravom u Domu lordova, gornjem domu britanskog parlamenta, koja je održana prošli tjedan, u četvrtak 8. srpnja. U utorak 12. srpnja, o ratifikaciji je održana rasprava u nadležnom odboru Donjeg doma parlamenta. SSP treba još biti potvrđen u Donjem domu, ali o njemu se više neće raspravljati. Cijeli postupak ratifikacije, koji završava potpisom ministra vanjskih poslova i notifikacijom pri Vijeću Europske unije, okončat će se do kraja ovoga mjeseca, rečeno je Hini u britanskom veleposlanstvu u Zagrebu. Britanija će kao posljednja od zemalja iz EU-15 ratificirati SSP.
ZAGREB
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul sudjelovao je u srijedu u Bukureštu na Drugoj ministarskoj konferenciji Procesa suradnje u Podunavlju, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Pokretači Procesa bile su sredinom 2002. godine Austrija, Rumunjska, Europska komisija i Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu, a Hrvatska je jedna od država-osnivača. Na konferenciji u Bukureštu u srijedu je usvojena deklaracija pod nazivom "Dunav kao europska crta života". Zemlje Procesa pripadaju dunavskom hidrološkom bazenu, te su među njihovim prioritetima suradnja na ekološkoj zaštiti Dunava i poboljšanje plovidbe. Prioritet je i suradnja svih trinaest država Procesa u gospodarstvu, kulturi i subregionalnim odnosima, kako je u svom govoru istaknuo ministar Žužul. Proces suradnje u Podunavlju prihvatio je prijedloge i prioritete Republike Hrvatske, naročito međunarodnu promociju Parka prirode Vučedol, izgradnju kanala Dunav-Sava te djelovanje Sava inicijative sa sjedištem u Zagrebu, dodaje se u priopćenju.
MOMJAN
Voditeljica hrvatskog izaslanstva stalne mješovite komisije za provedbu Sporazuma između Hrvatske i Slovenije o pograničnom prometu i suradnji (SOPS) Olga Kresović Rogulja na današnjoj je konferenciji za novinare u Momjanu održanoj nakon završetka 14. sjednice izrazila zadovoljstvo provedbom sporazuma koji se primjenjuje od rujna 2001. godine, jer je učinjen velik iskorak u njegovoj provedbi. "Kroz sve dosadašnje sjednice zajedno smo sazrijevali te upoznavali i u konačnici rješavali problematiku pograničnih područja", kazala je Olga Kresović Rogulja. Ustvrdivši kako je između Hrvatske i Slovenije trenutačno u funkciji već 25 pograničnih prijelaza, ona je za 16. kolovoza najavila otvaranje još dva takva prijelaza i to Sveti Martin - Hotiza i Kašt - Radovica. Odgovarajući na pitanje novinara o potezu ribarske zadruge Sargus iz Umaga, koja je prošlog tjedna proširila uzgajalište školjaka ispred Kanegre u Savudrijskoj vali, voditeljica hrvatskog izaslanstva Stalne mješovite komisije za provedbu SOPS-a kazala je kako je taj postupak u duhu SOPS-a jer ide u korist pograničnog stanovništva. "Sargus nije učinio ništa suprotno odredbi SOPS-a koja omogućava razvoj i poticaj marikulture te je stoga njegov postupak korektan", zaključila je Olga Kresović Rogulja.
LJUBLJANA
Slovenska strana je sastanak mješovite hrvatsko-slovenske komisije za provedbu Sporazuma o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) koji je održan kod Buja iskoristila da ponovno upozori Hrvatsku na pitanje uzgajališta školjaka umaške zadruge Sargus, javljaju slovenski mediji. "Na sastanku smo hrvatsku stranu upozorili da nedavno širenje uzgajališta školjaka nije bilo u duhu dobrosusjedske suradnje i sporazuma o malograničnom prometu. To je bio nepotreban potez", rekao je nakon sastanka za Slovenski radio predstavnik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Geržina, supredsjedatelj mješovite diplomatske komisije za SOPS. Po njegovim je riječima hrvatska strana slovensko stajalište "primila na znanje", ali je za spomenuti događaj rekla da je riječ o gospodarskoj djelatnosti privatne osobe.
BEOGRAD
Todor Bukinac, vlasnik istoimene vojvođanske ergele na kojoj se nalaze lipicanci odvedeni iz Hrvatske za vrijeme rata, izjavio je u srijedu da će Hrvatskoj vratiti 26 konja, uz retroaktivnu godišnju naknadu od tisuću eura po lipicancu zbog troškova ishrane, njege i smještaja, objavila je agencija Beta. Bukinac je tiskovnoj konferenciji u Novom Sadu također zatražio da se Mihajlu Komasoviću, osobi koja je početkom rata odvela konje iz zapadne Slavonije u Srbiju, vrati imovina u Hrvatskoj i prizna radni staž. Bukinac, naime, tvrdi da je Komasović "uz suglasnost teritorijalne obrane banjalučkog korpusa i vlasti u Pakracu, početkom rata u Hrvatskoj, spasio 88 puštenih konja iz ergele Lipik". U međuvremenu, rekao je Bukinac, mnogi od tih konja su uginuli, te ih je danas ostalo tek 26. Jedino što je Bukincu u međuvremenu stiglo iz Hrvatske, kako tvrdi, jest dopis kojim je obaviješten da se "slučaj lipicanaca" više ne tretira kao krađa nego kao "humana akcija", dodajući da je na njegovom salašu konje nedavno pregledalo i izaslanstvo hrvatskog ministarstva poljoprivrede. Ministrica poljoprivrede u Vladi Srbije Ljiljana Marković-Dulić nedavno je izjavila da se konji moraju vratiti Hrvatskoj i da će se tim slučajem ubuduće baviti ministarstvo vanjskih poslova SCG i srbijanski republički MUP, nakon čega je Bukinac u domaćim medijima izjavio da njega "nitko nije obavijestio, niti kontaktirao" o tome. Hrvatska strana je u nekoliko navrata ranije isticala da se odvedeni lipicanci moraju vratiti bez ikakve naknade.
MOSTAR
SFOR će se na traženje bosanskohercegovačkih vlasti uključiti u pojačane sigurnosne pripreme za svečano otvorenje obnovljenog Starog mosta zakazano u Mostaru za 23. srpnja ove godine, priopćila je i srijedu SFOR-ova Multinacionalna operativna jedinica za jugoistočni sektor. Glasnogovornik ove SFOR-ove jedinice Norbert Horpel najavio je da će 18. srpnja u mostarsku bazu Stabilizacijskih snaga doći pojačanje, odnosno pripadnici Multinacionalne operativne jedinice za sjeverozapadni sektor, čije je zapovjedništvo u Tuzli. Nedavno je ravnatelj Uprave policije MUP-a Federacije BiH Zlatko Miletić javno upozorio da postoje informacije o mogućim terorističkim prijetnjama ceremoniji otvaranja Starog mosta.
MOSTAR
Bivši predsjednik Češke Republike Vaclav Havel prvi je dobitnik novoutemeljene Nagrade za mir "Mostar 2004" koju mu je dodijelio Centar za mir i multietničku suradnju Mostar, a koja će se ubuduće dodjeljivati svake godine u povodu obilježavanja godišnjice obnove Staroga mosta, priopćio je Centar. U obrazloženju odluke navodi se kako je Havel "u prosincu 1995. godine posjetio Mostar i u nazočnosti tadašnjih predstavnika podijeljenog grada Safeta Oručevića i Mije Brajkovića prešao preko lančanog mosta i poslao poruku mira Mostarcima i cijelom svijetu".
PRIŠTINA
U organizaciji Unije neovisnih sindikata u srijedu je u Prištini održan masovni prosvjed nekoliko tisuća radnika iz svih krajeva Kosova koji zahtijevaju rad, socijalnu pravdu i sigurnost. Prosvjednici su svoje zahtjeve za poboljšanjem materijalnog i društvenog položaja radnika uputili UNMIK-u i kosovskim institucijama i najavili nove prosvjede ako se ti zahtjevi ne ispune. Čelnik Unije neovisnih sindikata Bahri Shabani rekao je da je sadašnje socijalno stanje neizdrživo i da većina radnika živi u krajnjem siromaštvu. Kritizirao je UNMIK jer nije ispunio obvezu iz Rezolucije UN-a koja se odnosi na gospodarski razvoj Kosovu. Kritika prosvjednika upućena je i parlamentu i vladi jer još nisu donijeli zakone o radu i pravima radnika. Prosvjed je protekao mirno i bez incidenata, uz pojačane sigurnosne mjere, kako u samom gradu tako i na gradskim prilazima.
LJUBLJANA
Slovenski ministar zdravstva Dušan Keber i predsjednik sindikata liječnika FIDES Konrad Kuštrin potpisali su u srijedu dogovor o boljim uvjetima rada čime je spriječen štrajk u organizaciji sindikata liječnika. Slovenskim liječnicima ubuduće će biti bolje plaćeni sati dežurstva, a "stand-by" odnosno vrijeme kad moraju biti raspoloživi u slučaju potrebe plaćat će se kao rad, a ne u obliku dodatka za uvjete rada. Dogovor također predviđa početak rada liječnika u javnim ustanovama i prije osam sati ujutro ukoliko za to postoje potrebe i interes zdravstvene institucije. Dogovor će, kako je najavljeno, uskoro parafirati i vlada, a unijet će se i u kolektivni ugovor za javno zdravstvo.
LONDON
Britanski premijer Tony Blair rekao je u srijedu da u "potpunosti prihvaća odgovornost za sve pogreške koje su počinjene" u procjeni iračke prijetnje prije početka rata. Blair u potpunosti prihvaća Butlerovo izvješće, koje je nakon pet mjeseci rada objavljeno u srijedu, a u kojemu se kaže da su britanske obavještajne službe počinile propuste prije rata u Iraku. "U potpunosti prihvaćamo zaključke izvješća", rekao je Blair pred parlamentom. "Za sve počinjene pogreške koje su navedene u izvješću u dobroj vjeri ja naravno prihvaćam potpunu odgovornost, ali iskreno ne mogu reći da vjerujem kako je pogreška bila riješiti se Sadama Huseina", rekao je Blair. Izvješće lorda Robina Butlera ocjenjuje da Blair nije odgovoran za propuste obavještajnih službi.
PARIZ
Nakon tradicionalnog vojnog mimohoda na Elizejskim poljanama, koji je prošao u znaku proslave stote obljetnice britansko-francuske "Srdačne Antante" i uz sudjelovanje postrojbi različitih rodova britanske vojske, predsjednik Jacques Chirac je u televizijskom obraćanju naciji iznio vladin program za sljedeće trogodišnje razdoblje i najavio održavanje referenduma o europskome ustavu. Zajedničkim mimohodom britanskih i francuskih postrojbi duž najljepše pariške avenije, u kojem su se vojnici Royal Marine, kraljičini "grenadiri", pripadnici odreda King's Troop Royal Horse Artillery ili akrobatska eskadrila Royal Air Forcea pridružili elitnim odredima svih rodova francuske vojske, obilježen je ne samo francuski nacionalni praznik već i posljedni čin ovogodišnje proslave stote obljetnice francusko-britanskog saveza, poznatog pod nazivom " Srdačna Antanta ". Francuski predsjednik Jacques Chirac je u prigodnom govoru ponajprije odredio opći okvir vladine politike u sljedeće tri godine, to jest do isteka njegova drugog mandata, u kojem značajno mjesto zauzima nastavak započetih reformi zdravstva, školstva, radnog tjedna od 35 sati - u očekivanju povratka privrednog rasta. Obraćajući se prvi put javnosti nakon regionalnih i europskih izbora na kojima je bila sankcionirana vladina politika, Chirac je naglasio značenje "nacionalne kohezije" i skladnog funkcioniranja državnih institucija, posebno vlade, te u tom kontekstu uputio vrlo oštro upozorenje kako neće " dopustiti slabljenje vladine solidarnosti " u sljedećem razdoblju, niti polemike " nadahnute politikom s malim slovom ", u čemu se prepoznaje napad na ministra Nicolasa Sarkozyja. Chirac je najavio i održavanje referenduma iduće godine o europskome ustavu : "Francuzi su izravno zainteresirani, oni će izravno biti i konzultirani ". Time je Chirac izašao u susret željama većeg dijela francuske političke klase i u svijet, posebno u Europu, poslao najvažniju poruku svoga današnjeg nastupa.
PARIZ
Francuski predsjednik Jacques Chirac je podržao u srijedu u Parizu zakon kojim se u Francuskoj zabranjuje nošenje islamske marame u školi i koji bi trebao vrijediti za sve, ali je dao naslutiti mogućnost iznimaka. U razgovoru za televiziju predsjednik Chirac je podsjetio da se u Francuskoj zakon o nošenju marama "primjenjuje na sve". Zakon o nošenju vanjskih oznaka vjerskih uvjerenja kritiziran je u nekliko muslimanskim zemalja koje su u njemu vidjele diskriminaciju 5 milijuna islamskih vjernika u Francuskoj. Chirac je odgovarao na pitanja prigodom tradicionalnog tv-razgovora na francuski nacionalni praznik 14. srpnja.
WAUKESHA
Atentat automobilom-bombom u kojemu je u srijedu nedaleko od sjedišta vlade u Bagdadu ubijeno najmanje deset ljudi neće utjecati na napore koje poduzimaju Sjedinjene Države kako bi u Irak dovele demokraciju i blagostanje, izjavila je službena predstavnica Bijele kuće. "I dalje ćemo pomagati iračkoj vladi da ostvari taj cilj", kazala je Claire Buchan tijekom predsjednikova putovanja u Wisconsin. Irački premijer Iyad Allawi nazvao je "zločincima" počinitelje atentata koji se dogodio na ulazu u "Zelenu zonu" u kojoj vrijede iznimno jake mjere sigurnosti i gdje su njezini uredi, kao i američko i britansko veleposlanstvo. Eksplozija koja se dogodila u 9.20 sati po lokalnom vremenu nedaleko od kontrolne točke iračke Nacionalne garde čula se u krugu od nekoliko kilometara, dok se prema nebu uzdizao velik oblak dima.
BAGDAD
Nepoznati napadači ubili su u srijedu guvernera iračkog grada Mosula dok se vozio u konvoju vozila prema Bagdadu, rekao je jedan izvor iz ministarstva unutarnjih poslova. Napadači su bacili bombu na guvernerovo vozilo i otvorili vatru iz automatskog oružja, objasnio je isti izvor. U Bagdadu je ubijen i visoki dužnosnik iračkog ministarstva industrije, rekao je u srijedu glasnogovornik ministarstva, dodajući da je do napada došlo u utorak ujutro kada je Sabir Karim izlazio iz svog doma.
DUBAI
Jordanac Abu Musab al-Zarqawi, šef terorističke skupine povezane s al-Qaidom, u srijedu je ponovo putem Interneta zaprijetio ubojstvom iračkom premijeru Iyadu Allawiju. Zarqawijeva poruka, objavljena u srijedu, nosi datum 8. srpnja, odnosno dan nakon što je u minobacačkoj paljbi blizu rezidencije iračkog premijera ranjeno najmanje petero Iračana. "Allawi, izbjegli ste raketama koje su pale na vašu kuću, ali imamo još puno rezervnih", stoji u poruci kojem za sada nije moguće potvrditi autentičnost. Američki dužnosnici smatraju da je Zarqawi, šef skupine "Ujedinjenje i sveti rat, najodgovorniji za brojne atentate u Iraku. Sjedinjene Države su povisile iznos nagrade za Zarqawijevo uhićenje s 10 na 25 milijuna dolara.
WASHINGTON
Podijeljeni američki Senat u srijedu je odbacio prijedlog ustavnog amandmana o zabrani istospolnih brakova, čime je vjerojatno poništio mjeru koju je podupro predsjednik George W. Bush, barem za ovu, izbornu, godinu. Konzervativni predlagatelji nisu uspjeli prikupiti dovoljan broj glasova kako bi nadišli proceduralnu prepreku koju su postavili demokrati, optužujući republikance da prijedlog pokušavaju progurati samo zbog senzibiliziranja svoje konzervativne baze za predsjedničke i parlamentarne izbore koji će se održati u studenome. "Svi znamo o čemu je ovdje riječ", izjavio je senator iz Demokratske stranke Edward Kennedy. "Nije u pitanju zaštita svetosti braka, već je to čisto politikantski pokušaj da se jedna skupina građana izdvoji iz ostatka zemlje samo zbog stranačke koristi". Predsjednik senatskog odbora za pravosuđe, republikanac Orrin Hatch, rekao je kako "nitko ne želi diskriminirati homoseksualce". "Homoseksualci imaju pravo živjeti onako kako to žele, no ne bi smjeli dobiti pravo mijenjati definiciju tradicionalnog braka. Preko toga mi ne možemo prijeći", rekao je Hatch. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se većina Amerikanaca protivi istospolnim brakovima, ali su mišljenja podijeljena oko toga je li potrebna i njihova ustavna zabrana. Također je razvidno da birači smatraju da su u izbornoj godini mnogo važnije druge teme, poput zdravstvenog osiguranja i nacionalne sigurnosti.
BUKUREŠT
Rumunjski ministar vanjskih poslova Mircea Geoana opravdao je u srijedu pred svojim kolegom iz SCG Vukom Draškovićem odluku Rumunjske da uvede vize državljanima te zemlje od 1. srpnja, naglasivši da se radi o obvezi prema EU. "Teško smo donijeli tu odluku, ali Rumunjska je obvezna osigurati svoje granice. Željeli smo održati obećanje dano Europskoj uniji", objasnio je Geoana u razgovoru s Draškovićem koji se nalazi u jednodnevnom posjetu Bukureštu. "Nadamo se da ćemo moći ublažiti negativan utjecaj uvođenja viza i od Europske komisije ishoditi blaži režim i dodatne olakotne okolnosti", dodao je rumunjski ministar. Geoana je poželio da "Beograd sljedeće godine potpiše sporazum o pridruživanju EU kako bi se dvije zemlje mogle vratiti režimu slobodnih putovanja, bez viza",
MINSK
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko raspisao je parlamentarne izbore za 17. listopada, priopćilo je u srijedu središnje izborno povjerenstvo. Predizborna kampanja počinje u četvrtak, a bjeloruski će glasači birati 110 zastupnika donjeg doma parlamenta. Prema bjeloruskom zakonu, kandidate mogu predložiti političke stranke, "radni kolektivi" i svaki bjeloruski građanin stariji od 21 godinu koji je prikupio barem tisuću potpisa kako bi se mogao osobno kandidirati. Kandidati u predizbornoj utrci mogu rabiti samo državni novac određen za kampanju, odnosno nešto manje od 450 dolara. Oporbene stranke, osim kršćanske konzervativne stranke, namjeravaju sudjelovati na izborima iako je većina njih bojkotirala prethodne u listopadu 2000. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Javier Solana pozvao je koncem svibnja Bjelorusiju da iskoristi jesenske izbore kako bi izašla iz međunarodne izolacije. Izvjestiteljica parlamentarne skupštine OESS-a za Bjelorusiju, Uta Zapf, ranije je izjavila da trenutačna situacija u zemlji "ne omogućava slobodne i poštene izbore".
DUBLIN
Udruženje ugostitelja u zapadnoirskom gradu Galwayu pokrenulo je kampanju za poništavanje zakona o zabrani pušenja u lokalima i unatoč drakonskim kaznama od 3 tisuće eura odlučilo vratiti pepeljare u svoje pubove. Udruženje VFI (Vintner's Federation of Ireland) tvrdi da je u protekla četiri mjeseca, otkako je zakon o zabrani stupio na snagu, promet u njihovim lokalima tako drastično pao da su, egzistencijalno ugroženi, morali otpustiti većinu svojih zaposlenika. U okviru kampanje koju su samoinicijativno pokrenuli ugostitelji, već dva dana traje potpisivanje peticije koju je podržalo 50 članova VFI-a. Prvi prekršitelj zakona o zabrani pušenja, Ronan Lowless, u srijedu je nakon sastanka VFI-a rekao: "Nisam zagovornik ni promicatelj pušenja, niti ulazim u štetnost pušenja po ljudsko zdravlje, ali sam zagovornik slobode izbora". Lowless i još nekolicina ugostitelja prekršili su zakon i dozvolili pušenje u svojim pubovima, a irsko je Ministarstvo zdravstva, koje inzistira na dosljednoj provedi zakona, pokrenulo sudski spor protiv njih. Irska javnost zasad se još nije opredijelila i kao da čeka odluku suda.