Sud je priznao da Izrael ima pravo zaštiti svoje građane, ali ističe da mora djelovati u skladu sa zakonom i kompenzirati štetu Palestincima koji su izgradnjom tog zida izgubili dom ili zemlju, javlja agencija Reuters. Odluka ICJ-a za Izrael, međutim, nije obvezujuća.
Samo je jedan od 15 sudaca, Amerikanac Thomas Buergenthal bio protiv takve odluke, pokazao je dokument ICJ-a koji je "procurio" na Internetu.
"Izgradnja takvog zida suprotna je međunarodnom pravu", navodi se u dokumentu ICJ-a, objavljenom na Internetu, kojeg su prenijele agencije. Sud nije uvjeren da je izgradnja zida jedini način čuvanja interesa Izraela protiv prijetnje koju su naveli kao opravdanje", dodaje se u dokumentu.
Kako prenosi agencija Reuters, glasnogovornik Europske komisije je kazao da odluka Suda potvrđuje stajalište EU-a da je "zid" ilegalan te je pozvao Izraelce da je uklone.
"Izrael će ignorirati odluku ICJ-a", kazao je izraelski ministar pravosuđa Joseph Tommy Lapid nakon što je saznao presudu. "Postupat ćemo prema presudi našeg Vrhovnog suda, a ne suda u Den Haagu", kazao je Lapid za Izraelski radio, a prenijela agencija Reuters.
Glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova je izjavio da je Sud "potpuno ignorirao bit problema i glavni razlog za gradnju zida - palestinski terorizam".
Palestinski premijer Ahmed Korei pozdravio je "povijesnu odluku" Suda da "zid" proglasi ilegalnim, prenosi agencija France Presse. Savjetnik palestinskog čelnika Jasera Arafata također je izrazio zadovoljstvo odlukom Međunarodnog suda pravde. "To je pobjeda međunarodnog prava i šamar izraelskoj vladi. To će još više izolirati Izrael", kazao je Nabil Abu Rudaina, istaknuvši kako bio ova presuda trebala biti "poruka" američkoj administraciji.
Nakon ovakve odluke, Palestinci također namjeravaju od UN-a tražiti sankcije protiv Izraela, dodao je Rudaina.
Glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan je izjavio da Sjedinjene Države smatraju da Međunarodni sud pravde nije adekvatno mjesto za rješavanje takvih političkih pitanja koja bi se trebala rješavati isključivo bliskoistočnim mirovnim planom.
Zid, čija je izgradnja već počela, trebao je biti dug između 600 i 700 kilometara s 50 kilometara oko Jeruzalema. Do sada su radnici uspjeli izgraditi oko 200 kilometara, prema podacima izraelskog ministarstva obrane. Troškovi izgradnje zida iznosili bi 4,7 milijuna dolara po kilometru, što bi ukupno bilo 3,4 milijarde dolara. Ukupno bi 81 palestinsko naselje s 262.200 stanovnika i još 210.000 Palestinaca koji žive u istočnom Jeruzalemu bili odsječeni od ostatka Zapadne obale tim "zidom".
Još bi oko 400.000 Palestinaca iz 102 naselja smještena istočno od "zida" morali prelaziti vrata koja kontroliraju izraelski vojnici da stignu do svojih poljoprivrednih zemljišta, radnih mjesta ili zdravstvene službe.
Izrael je odluku o izgradnji "zida" donio prije 18 mjeseci kako bi zaustavio bombaše samoubojice da stižu do izraelskih gradova.