"Opazio sam u preljubljenom našem narodu, osobito kod onih, koji čitaju, da za romani teže, nu žalibože za romani i u tuđem duhu i u tuđem jeziku. Pomislim u sebi: Bože mili! ne bi l' da oti, kad bi u milom svom jeziku slične bajke imali, nje također hotjeli s onom istom vrućom željom čitati, kojom stranjske takove knjige čitaju? - idem ja, da napišem u narodnom duhu i u narodnom jeziku takovu knjižicu", piše Kraljević u predgovoru prvoga romana novije hrvatske književnosti.
Kraljević u romanu "Požeški đak" (232 str.) elaborira uzorak jednostavnog sentimentalno-retoričkoga diskursa, piše Dunja Detoni Dujmić i dodaje kako mu je stil sukladan književnoj modi 19. stoljeća.
"Kraljević je bio narodoljubni diletant koji je svojom pionirskom prozom stvorio prvi opsežniji primjerak hrvatskoga trivijalnog žanra koristeći snagu visoko aficiranih poruka", piše Detoni Dujmić.
Kraljević je svoj roman "Požeški đak" napisao 1851. ali ga je zbog nepovoljnih političkih uvjeta i cenzure objelodanio tek 1863.
Tema je romana hrvatski društveni život koji je zasnovan na povjesnopolitičkim osobinama 18. stoljeća, a radnja mu je smještena u gradu Požegi.
Tekst je preuzet u izvornom obliku iz prvoga izdanja godine 1863., a priređivač je redaktorske zahvate ograničio samo na pravopisna ujednačavanja, ističe Detoni Dujmić, koja je roman priredila za tisak i napisala predgovor.
Uz Kraljevićev tekst priložena je ljetopis, bibliografija djela Miroslava Kraljevića, važnija literatura o piscu, tekstološke napomene, tumač imena i izraza i rječnik.
Miroslav Kraljević (1823.-1877.) hrvatski književnik, tiskar, političar i nakladnik izdavao je lokalni zabavno-poučni časopis "Slavonac". U njem je objavljivao svoje kronike i popularne političke članke. Tiskao "Požeški pučki koledar", a objavi je i "Slavonske narodne pjesme" koje je prikupio Luka Ilić Oriovčanin.
(Hina) xmk ymc