Vlada je utvrdila 30. lipnja prijedlog Pomorskog zakonika i uputila ga Hrvatskom saboru na prvo čitanje. Donošenjem novog zakonika omogućio bi se brži i uspješniji gospodarski razvitak Hrvatske kao zemlje pomorske orijentacije, ističu iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.
Zakonik ima 1032 članka, a njegovim se odredbe uređuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe na unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, potom osnovni materijalnopravni, ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove, brodare i pomorce.
Među novinama je da se uvodi novi institut pomorske hipoteke, u potpunosti usklađen s anglo-saksonskim modelom, što će omogućiti povoljnije financijske aranžmane naših brodara s inozemnim kreditorima. Također se uvode mjere kojima se nastoji olakšati i regulirati poslovanje brodara u dijelu koji se odnosi na posadu poput prijava ugovora o radu, plaćanje doprinosa od strane pomoraca, a propisuje se i institut pomorskog dodatka.
Novi zakonik usklađen je sa svim međunarodnim konvencijama i njihovim izmjenama koje se odnose na sigurnosti plovidbe, brodova i luka, na zaštitu mora od onečišćenja, na upravljanje balastnim vodama, prijevoz putnika i njihove prtljage i s drugim međunarodno-pravnim instrumentima iz područja pomorstva.
Novim su zakonikom stvorene pretpostavke za cjelovito usklađenje pomorskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Usklađene su definicije temeljnih pojmova, a podzakonskim propisima tehničke prirode provest će se usklađenje s europskim propisima.
Primjerice, u zakonu se navodi nova definiciji pomorskog objekta prema kojoj se svi objekti na moru dijele se na plovne objekte (brodovi, jahte ili brodice), plutajuće objekte i nepomične odobalne objekte. Definicija pojma "brodar" je izmijenjena i usklađena sa Međunarodnim pravilnikom o upravljanju sigurnošću. Tako sada brodar može biti vlasnik broda, ali i svaka druga fizička ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je kao takva navedena u ispravama temeljem ISM Coda.
Novine su i definicije pojedinih organizacija, poput "priznate organizacije", "ovlaštene organizacije za sigurnosnu zaštitu brodova", te "ovlašteno tijelo". One će biti od strane resornog ministarstva ovlaštene za obavljanje odgovarajuće certifikacije brodova, jahti i brodica. To rješenje omogućava stvaranje pretpostavki za usklađenje s propisima EU.
Novi Pomorski zakonik nalaže uvođenje elektronskog upisnika brodova. Nadalje, izdvaja jahte kao posebna plovila različita od standardnih brodova i brodica sukladno europskoj direktivi o plovilima za sport i razonodu.
Predloženi zakon zabranjuje kabotažu (prijevoz stvari i putnika) između hrvatskih luka, pa tako i obavljanje čarter djelatnosti, plovilima pod stranom zastavom, osim u iznimnim slučajevima kada to zahtijeva gospodarski interes.
Radi postizanja visokih kriterija i međunarodnih standarda u sigurnosti plovidbe brodova koji uplovljavaju u hrvatske luke, novi zakonik potpuno je usuglašen s Pariškim memorandumom o nadzoru države luke. Usklađen je i sa suvremenim rješenjima nacionalnih propisa, kao što je Ovršni zakon, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakonom o prekršajima.
Zakonikom se jasno definira i odvojena nadležnost inspekcije sigurnosti plovidbe od građevinske inspekcije, a prekršajne odredbe su znatno postrožene, poglavito za djela onečišćenja mora.
(Hina) xnz yds