Francuski dnevnik Le Monde objavio je u četvrtak članak u kojem citira nacrt dokumenta, što ga je izradila služba povjerenice za proračun Michaele Schreyer.
Taj će dokument biti javno objavljen sljedećeg tjedna kada će Komisija predstaviti svoje prijedloge za zajednički proračun za razdoblje od 2007.-2013.godine.
Schreyer u nacrtu dokumenta ističe da "sadašnji sustav korekcije rezerviran isključivo za Veliku Britaniju, ne može ostati", jer bi u tom slučaju ona postala najmanji neto-platiša u europski proračun".
Ako bi se zadržao sadašnji sustav, Britanija bi bila tek na desetom mjestu prema neto-doprinosima u europski proračun s 0,25 posto svog bruto nacionalnog proizvoda, daleko iza Nizozemske (0,56 posto), Njemačke (0,54), Švedske (0,50) te Francuske i Cipra (0,37), kaže se u tekstu na koji se poziva AFP.
Le Monde ističe da bi, s druge strane, ukidanjem olakšice Britanija postala daleko najveći neto-platiša s 0,62 posto BNP-a.
Komisija stoga predlaže uvođenje korektivnog mehanizma koji bi se primjenjivao na sve zemlje koje u europski proračun uplaćuju više nego što iz njega dobivaju. Na povrat sredstava iz fonda, u koji bi uplaćivale sve zemlje članice, mogle bi računati ravnopravno sve zemlje čiji doprinos prelazi 0,35 njihova BNP-a. Dobile bi natrag dvije trećine sredstava koje prelaze tu razinu s tim da bi se ukupni iznos za povrat sredstava limitirao na 7,5 milijardi eura godišnje.
Olakšicu je izborila bivša britanska premijerka Margaret Thatcher 1984., a njezini nasljednici nastoje to zadržati. Thatcher je tada postala slavna po svojoj rečenici "I want my money back" (vratite mi moj novac). U to je vrijeme ta olakšica značila uštedu od tri do četiri milijarde eura godišnje, a u proračunskom razdoblju od 2007.-2013. to bi se popelo na četiri do sedam milijardi eura godišnje.
Mnogi u Europskoj uniji smatraju da je olakšica za Britaniju relikt prošlosti iz vremena kada je gospodarski puno lošije stajala, dok je danas prema BNP-u po glavi stanovnika druga u Europskoj uniji iza Luksemburga. Pored toga, u to je vrijeme oko dvije trećine europskog proračuna odlazilo na subvencije u poljoprivredi od kojih Britanija nije dobivala puno, za razliku od Francuske koja je, kako tada tako i danas, najviše dobivala iz poljoprivrednih fondova, koji sada iznose oko polovicu europskog proračuna.
Britanski predstavnici na koje se poziva Reuters odbacuju mogućnost da bi prijedlog Komisije u ovom obliku mogao proći. "Olakšica za Britaniju je u potpunosti opravdana i o tome se ne može pregovarati", rekao je britanski diplomat.
Odluke o europskom proračunu donose se jednoglasno, stoga se može očekivati da će i nacrt dokumenta do kojeg je došao Le Monde biti prilično razvodnjen prije nego što dođe pred Komisiju sljedeće srijede.
Bilo kakvo dodatno opterećivanje britanskih poreznih obveznika znatno bi otežalo pokušaje premijera Tonyja Blairea da uvjeri eurospektične birače da ratificiraju europski ustav.