Nakon slojevite istrage, Bruxelles je utvrdio da kinesko gospodarstvo pati od previše miješanja države, slabe vladavine prava i lošeg korporativnog upravljanja.
Kako se navodi u izvješću napisanom na 15 stranica, EU je predana cilju odobravanja Kini statusa tržišnog gospodarstva, no Peking prvo mora ispuniti kriterije za to.
Osim zbog njegove komercijalne vrijednosti za kineske proizvođače, Peking želi dobiti status tržišnog gospodarstva i zbog njegovog političkog simbolizma. Prihvaćanje od strane Bruxellesa i Washingtona bilo bi, ističu europski dužnosnici, 'pročitano' kao još jedan znak da je Kina sada na istoj razini s ostalim velikim industrijaliziranim silama zapadnog svijeta.
Kina pati od "nedostatka transparentnih zakona, njihove slabe i nekonzistentne ili svojevoljne provedbe, nepriznavanja potpisanih ugovora, te slabosti sudstva", ističe se u izvješću. Također joj manjka čvrsto korporativno upravljanje, a osobito je prisutno nepoštivanje računovodstvenih standarda.
Peking je do sada uspio pridobiti naklonost Novog Zelanda, Singapura, Malezije, Tajlanda i Kirgistana, no velike sile - Sjedinjene države i EU - tek treba uvjeriti u to da joj odobre status tržišnog gospodarstva. Očekuje se da bi taj status trebala dobiti prilikom svojeg ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), a time bi u teoriji za EU i SAD postalo teže da toj zemlji nameću antidampinške mjere kakve su joj nametale u prošlosti.
Kako se navodi u izvješću Financial Timesa, jedini kriterij koji je Kina ispunila - "odsustvo državno poticanog ometanja poduzetničkih operacija vezanih uz privatizaciju" i "odsustvo trgovine trampom" - ujedno je i najmanje važan.