Taj program, koji su zajednički izradile hrvatska Agencija za posebni otpad (APO) i slovenska Agencija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (ARAO) predviđa početak rada odlagališta nisko i srednjeradioaktivnog otpada 2017. godine, dok se za istrošeno nuklearno gorivo predviđa donošenje konačne odluke o njegovu izvozu ili odlaganju 2030. godine.
Do tada, a nakon početka razgradnje NEK-a, koji je predviđen za 2023. godinu, visokoradioaktivno istrošeno nuklearno gorivo bi se skladištio u takozvanom "suhom skladištu" koje bi počelo s radom 2024. godine, izvijestio je na predstavljanju programa član projektnog tima za njegovu izradu Vladimir Lokner (APO). Sada se istrošeno nuklearno gorivo skladišti unutar NEK-a, u posebnom izgrađenom "bazenu".
Ovakav pristup u planiranju odlaganja visokoradioaktivnog istrošenog nuklearnog goriva, naglasio je Lokner, omogućuje da se ne mora žuriti s izgradnjom odlagališta, odnosno daje mogućnost izbora izvoza kada cijena za to bude povoljna. Osim toga, direktor ARAO-a Miran Veselič dodaje da je "razumno čekati" s izgradnjom odlagališta za visokoradioaktivni otpad, jer se predviđa da bi Europske unija mogla odrediti lokacije zajedničkih odlagališta u koje bi mogao biti smješten taj otpad iz Krškog.
Ukupni diskontirani trošak provedbe programa razgradnje i odlaganja otpada iz NEK-a je 350 milijuna eura. Pojednostavljeno, pojasnio je Lokner, to je iznos koji po vrijednosti eura iz 2002. godine, ukamaćen i uz uračunatu inflaciju, u ovom trenutku jamči pokriće troškova za razgradnju elektrane i zbrinjavanje otpada.
Prihvate li Hrvatski sabor i slovenska Vlada program, potrebna sredstva osigurala bi se uplatom 19 godišnjih rata od 28,5 milijuna eura sve do 2023. godine. Kako Slovenija već ima fond za razgradnju, u kojemu se nalaze određena sredstva, slovenski anuiteti bili bi nešto manji nego hrvatski, no u konačnici bi Hrvatska i Slovenija izdvojile jednaki iznos.
Lokner je naglasio da danas predstavljeni program nije njegova konačna verzija, jer je propisano da se svakih pet godina obavezno pristupi njegovom ponovnom razmatranju. Tako je danas predstavljan dokument prva "iteracija" programa iz 1996. koji je sastavila njemačka tvrtka NIS, a do 2023. trebalo izraditi još najmanje tri iteracije.
(Hina) xduk yds