Iskopavanje šljunka radi regulacije riječnog toka preobrazilo je veliki dio zaštićenog krajolika uz rijeku Dravu u niz blatnjavih jezerca, što je izazvalo žestoke prosvjede ekoloških aktivista u Hrvatskoj i Mađarskoj a nepovoljno utječe i na ambicije Hrvatske da pristupi EU-u, ističe agencija, podsjećajući da upozorenje Bruxellesa Zagrebu da poboljša zaštitu okoliša.
Hrvatska bi trebala učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi zaštitila rijeku Dravu "jer ekonomska vrijednost prirode daleko nadilazi jednokratnu eksploataciju šljunka", ističe u razgovoru za Reuters David Reeder, međunarodni koordinator WWF-a za rijeku Dravu.
Hrvatska još nije obvezna poštivati propise EU-a vezane za okoliš "ali bi bio dobar znak kada bi to ipak činila", naglašava Reeder.
"Dok Europa izdvaja novac kako bi revitalizirala rijeke koje je uništila prije 30 godina, mi činimo upravo suprotno", ističe u razgovoru za agenciju Dora Radosavljević iz Dravske lige.
Uprava za zaštitu prirode pri hrvatskom ministarstvu kulture tumači u izjavi za Reuters da se šljunak iskopava "radi čišćenja riječnog korita i regulacije riječnog toka a dio njega prodaje se i koristi za izgradnju cesta".
Osim toga, velika područja uz Dravu nisu zaštićena zakonom pa terenske inspekcije ne mogu poduzimati učinkovite mjere protiv kopanja šljunka, prenosi agencija navode iz priopćenja uprave za zaštitu prirode pri hrvatskom ministarstvu kulture.