FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RAZLIKA U VRIJEDNOSTI BDP-A MEĐU HRVATSKIM ŽUPANIJAMA 1:10

ZAGREB, 2. srpnja 2004. (Hina) - U prošloj je godini nastavljen trendznatnih razlika u vrijednosti BDP po stanovniku među pojednimdijelovima Hrvatske i iznosio je 1:10, pa je tako u Zagrebu BDP postanovniku dosegnuo 18.843 dolara, dok je u Vukovarsko-srijemskojžupaniji iznosio 1.810 dolara.
ZAGREB, 2. srpnja 2004. (Hina) - U prošloj je godini nastavljen trend znatnih razlika u vrijednosti BDP po stanovniku među pojednim dijelovima Hrvatske i iznosio je 1:10, pa je tako u Zagrebu BDP po stanovniku dosegnuo 18.843 dolara, dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosio 1.810 dolara.

Podaci su to iz studije "Intelektualni kapital, uspješnost na nacionalnoj, županijskoj i poduzetničkoj razini" Zajednice za unapređenje intelektualnog kapitala (ZUIK).

Po tim je podacima, BDP po stanovniku u Hrvatskoj lani iznosio 6.385 USD i povećan je prema 2002. godini za 1.329 USD, odnosno 26,28 posto.

U studiji se ističe kako na ispravnost podataka o razlikama u BDP-u po županijama utječe i činjenica da se dio vrijednosti stvara na području jedne županije, ali joj se ta vrijednost ne pripisuje.

Posebice je to vidljivo kod Grada Zagreba, u kojem se primjerice stvara oko 50 posto vrijednosti u poljoprivredi i šumarstvu, te trgovini na veliko i malo, kao i oko 65 posto vrijednosti u rudarstvu. Glavni razlog tome je što je Zagreb sjedište velikih državnih i najvećih privatnih tvrtki, poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih šuma, velikih trgovačkih lanaca, Hrvatskih željeznica, Hrvatskog telekoma, Ine i dr.

Studija se osim BDP-om, bavi i efikasnošću intelektualnog kapitala, koja je u prošloj godini povećana na nacionalnoj razini za 2,09 posto i iznosi 2,44, odnosno na jednu uloženu kunu zaradi se 2,44 kune.

Pritom se najveća povećanja u postotku bilježe u financijskom poslovanju - za 32,57 posto, na 3,57 (na jednu uloženu kunu zarađuje se 3,57 kuna), te u hotelima i restoranima (za 12,52 posto, na 2,24).

Iako su gospodarstva svih županija zabilježila apsolutni rast stvaranja vrijednosti, efikasnost kojom je ona stvorena je različita, pokazuje ta studija.

Kako najveće, gospodarstvo Grada Zagreba bilježi pad efikasnosti, za povećanje na razini države zaslužna su gospodarstva većine ostalih županija.

Tako se već dvije godine za redom pokazuje trend povećanje efikasnosti ostalih županija uz minimalno smanjivanje efikasnosti zagrebačkog gospodarstva.

Rekorderi u povećanju lani su bile Ličko-senjska (za 41,03 posto), Virovitičko-podravska (24,52 posto) te Dubrovačko-neretvanska županija (24,33 posto).

Istodobno, uz Grad Zagreb, koji bilježi pad efikasnosti od 0,34 posto, pad bilježe još četiri županije - Zadarska za 10,71 posto, Bjelovarsko-bilogorska za 5,12 posto, Varaždinska za 4,28 posto, te Brodsko-posavska za 0,76 posto.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙