HSS također traži da troškove otkupa plaćaju otkupljivači, kao i da poticaji za pšenicu budu 1.650 kuna po hektaru, kao što je bilo u vrijeme sjetve.
Ako se do žetve ne ispune njihovi zahtjevi, Grivičić je kazao da će iskoristiti sve raspoložive demokratske metode među kojima su i prosvjedi. No, o tome je, dodaje, još rano govoriti.
Grivičić upozorava i kako bi ove godine "moglo biti pšenice po cestama", jer neki silosi nisu spremni za prihvat nove pšenice. Stoga je ponovo upozorio na nužnost donošenja zakona o skladišnici.
Grivičić je kazao i kako bi model otkupa pšenice trebao biti poznat prije žetve, do koje je ostalo 10-15 dana, a ne nakon žetve, kao što je na prošlotjednom sastanku s udrugama, proizvođačima i otkupljivačima rekao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković.
Odlučivati o modelu otkupa nakon žetve Grivičić drži apsurdom.
Upozorio je i kako je oko pitanja žetve resorni ministar do sada imao samo jedan sastanak (prošli tjedan), no na njemu nije ništa rečeno. Nije naime rečeno koliki će biti poticaji za pšenicu ni tko će platiti troškove otkupa, rekao je Grivičić.
HSS, dodaje, traži i da se seljacima isplati 20 posto štete prouzročene poplavom i tučom.
Grivičić smatra kako bi se pitanjem pšenice trebao pozabaviti i USKOK i provjeriti tko je na pšenici najviše zaradio. Naime, svake godine trgovački lobiji otkupljuju pšenicu i kasnije je na tržištu prodaju po visokim cijenama, pri čemu još od države dobiju naknadu za otkup ili izvoz, kazao je Grivičić, ne želeći precizirati o kojim trgovačkim tvrtkama je riječ.