Lee je podsjetio kako je obveza država i vlada europskih zemalja da najozbiljnije shvate kako se djeci, koja se ne mogu sama brinuti za svoje zdravlje i živote, treba pomoći.
Ta se ista poruka odnosi na cijeli svijet, gdje godišnje od onečišćenja okoliša, kemijske zagađenosti, te nedostatka pitke vode, umire tri milijuna djece do pet godina života, rekao je Lee.
Ministri zdravlja i zaštite okoliša, te ostali sudionici iz europskih zemalja članica WHO-a, razgovarat će sljedeća tri dana o glavnim utjecajima životne sredine na zdravlje ljudi u Europi, posebno djece.
Na kraju konferencije predviđeno je usvajanje Akcijskog plana o dječjem zdravlju i životnoj sredini u Europi, kao i zajedničke deklaracije u kojoj će se obvezati na ispunjenje četiri osnovna regionalna cilja: poboljšanja sanitarnih uvjeta u kojima djeca žive kako bi im se prije svega osigurala pitka voda, zatim sprečavanje i smanjivanje zdravstvenih posljedica od različitih vrsta nesreća i povreda, kao i intenziviranje fizičkih aktivnosti najmlađe europske populacije, te sprečavanje i smanjivanje bolesti respriratornog sustava zbog zagađenosti zraka.
Prema podacima WHO-a, Hrvatska spada u skupinu zemalja s najmanjom smrtnošću djece i mladih do 19 godina, u kojoj se i između ostalih i Francuska, Njemačka, Portugal i Španjolska, dok primjerice Estonija, Kazahstan i Ukrajina spadaju u grupu zemalja s najvećom smrtnošću mlade populacije.
Na konferenciji sudjeluju i državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH Velimir Božikov i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša Davorin Mrduljaš, koji su najavili da će Hrvatska potpisati zajedničku deklaraciju kao i Akcijski plan.