Mnogi Europljani, a i neki američki vojni i obavještajni stručnjaci protivili su se akciji oslobađanja zaposjednutih dijelova Hrvatske, strahujući da će Slobodan Milošević otvoreno intervenirati u korist krajinskih Srba, piše Clinton.
Od svjetskih državnika takav je stav podupro samo tadašnji njemački kancelar Helmut Kohl koji je također bio svjestan da će mirovna diplomacija biti uspješna tek kada Srbi dožive značajniji neuspjeh na bojnom polju, prisjeća se bivši američki predsjednik.
Situacija na Balkanu zabilježila je u ljeto 1995. "dramatični preokret", piše Clinton: "Embargo na isporuku oružja Bosni nismo oštro provodili jer smo bili svjesni da je u pitanju opstanak te države. Uz to, dopustili smo jednoj privatnoj vojnoj tvrtki, u kojoj su radili umirovljeni časnici američke vojske, da dodatno uvježba i poboljša kakvoću hrvatskih oružanih snaga", priznaje on.
"'Oluja' je promijenila ravnotežu snaga ali i psihološki aspekt rata", smatra Clinton, navodeći riječi jednog zapadnog diplomata koji je izjavio da je "Hrvatima gotovo dano na znanje da ih Washington podržava, Amerikanci su se pripremali udariti na Srbe a Hrvatsku su iskoristili da to učini umjesto njih”.
"Našim diplomatskim naporima u ljeto i jesen 1995. godine neizmjerno su pomogli vojni uspjesi hrvatske i bošnjačke vojske, kao i hrabro i tvrdoglavo čelništvo Alije Izetbegovića i njegovih suradnika koji su odbijali pokleknuti pred agresijom", prenosi VOA ocjenu Billa Clintona, iznesenu u memoarima.