Ako niti jedan kandidat sutra, u prvom krugu, ne dobije više od 50 posto glasova, predsjednik će biti izabran za dva tjedna 27. lipnja, između dva kandidata koji u prvom krugu dobiju najviše glasova. U drugom krugu pobjeđuje onaj koji dobije više glasova.
Srbija nema predsjednika od 29. prosinca 2002. godine, kad je istekao mandat dotadašnjem predsjedniku Milanu Milutinoviću, koji se potom dobrovoljno predao Haaškom sudu, gdje je optužen za ratne zločine na Kosovu 1999. godine. Izbori koji su potom održani nisu uspjeli, jer nije bio ispunjen - u međuvremenu ukinut odlukom Skupštine Srbije - uvjet da na izbore u prvom krugu mora, da bi bili valjani, izaći više od 50 posto od ukupnog broja upisanih birača.
Od ukupno 15 kandidata, prema dosadašnjim ispitivanjima javnog mnijenja, tek četvorica će dobiti značajniji broj glasova: zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić, predsjednik Demokratske stranke Boris Tadić, potpredsjednik Demokratske stranke Srbije i kandidat vladajuće koalicije u Srbiji Dragan Maršićanin, te biznismen Bogoljub Karić, kandidat skupine građana.
Osim njih, kandidati su i Ljiljana Aranđelović (koju je predložila Jedinstvena Srbija), Ivica Dačić (Socijalistička partija Srbije). Milovan Drecun (stranka Preprod Srbije), Dragan Đorđević (Stranka državljana Srbije), Branislav Ivković (Socijalistička narodna stranka), Mirko Jović (Narodna radikalna stranka, Srbija i dijaspora i Europski blok), princeza Jelisaveta Karađorđević (Grupa građana "Za ljepšu Srbiju"), Zoran Milinković (Patriotska stranka dijaspore), Borislav Pelević (Stranka srpskog jedinstva) i Marijan Rističević (Narodna seljačka stranka).
Najveće iznenađenje izbora, kako predviđaju istraživanja, bit će rezultat biznismena Bogoljuba Karića, koji bilježi oko 14 posto glasova birača, te će - po riječima direktora "Strateškog marketinga" Srđana Bogosavljevića, utjecati na povećan odziv birača (čak oko 54 posto), jer Karić "očito privlači dio birača koji inače ne bi izašli na izbore".
"Na ovim predsjedničkim izborima koje birači, čini se, doživljavaju kao važne, ali ne i presudne, izmjerit će se rezultante socijalnih i političkih silnica i u osnovi će se dobiti odgovor na to što je generalni pravac kretanja u Srbiji", zaključak je analize beogradskog Centra za proučavanje alternativa.
Ukupno 8.596 biračkih mjesta, od kojih na Kosovu 245, 33 u inozemstvu i 15 u zatvorima, bit će otvorena u nedjelju u sedam ujutro, a zatvorena u 20 sati. Prvi neslužbeni rezultati izbora očekuju se u nedjelju oko ponoći.