BRUXELLES
Irsko predsjedništvo uputilo je zemljama članicama EU-a prijedlog zaključaka za sastanak Vijeća ministara u kojem se predlaže da Hrvatska dobije status kandidata i datum za početak pregovora, doznaje se u petak iz diplomatskih izvora u Bruxellesu. Prema tim izvorima, Irci su u prijedlogu zaključaka ponudili dvije varijante u pogledu datuma početka pregovora o punopravnom članstvu. Prema jednoj varijanti pregovori bi trebali početi "početkom sljedeće godine", a u drugoj stoji samo tijekom "2005. godine". Odluku koja će varijanta biti prihvaćena trebaju donijeti ministri vanjskih poslova EU-a, koji se sastaju u Luxembourgu 14. i 15. lipnja. Zaključke Vijeće ministara trebaju potvrditi šefovi država ili vlada 25 zemalja članica, koji se sastaju na summitu 17. i 18. lipnja u Bruxellesu. Hrvatska ima dobre izglede da prijedlog irskog predsjedništva bude prihvaćen nakon ocjene glavne tužiteljice Carle del Ponte, koja je za svog posjeta Zagrebu, istaknula da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom te saborske odluke o odgodi primjene ekološko-ribolovne zone za članice EU-a.
BRUXELLES
Italija i Slovenija pozdravili su u petak u Bruxellesu saborsku odluku o odgodi primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) u Jadranu za zemlje Europske unije. Državni tajnici Slovenije i Italije Andrej Logar i Roberto Antonione "pozdravili su odgodu primjene svih aspekata ZERP-a za zemlje članice EU-a. Izrazili su stajalište da bi se to trebalo primjenjivati dok se ne postigne zajednički sporazum u duhu EU-a, koji će uzimati u obzir interese susjednih zemalja iz EU-a", kaže se u pisanoj izjavi nakon sastanka državnih tajnika Hrvatske, Slovenije i Italije. Na sastanku Hide Biščevića, Roberta Antonionea i Andreja Logara sudjelovao je zamjenik direktora Opće uprave za vanjske poslove Europske komisije Michael Leigh. Europska komisija je na sastanku sudjelovala u svojstvu "pomagača". "Sudionici sastanka izrazili su spremnost da, trilateralno i s Europskom komisijom, nastave zajedno raditi u duhu dobrosusjedskih odnosa EU-a i uzimajući u obzir interese svih zainteresiranih strana dok se ne postigne zajednički sporazum".
Hrvatski je sabor u četvrtak navečer nakon burne rasprave donio dopunu odluke o proširenju hrvatske jurisdikcije na Jadranu, kojom se za članice EU-a odgađa primjena ZERP-a do sklapanja sporazuma s EU o partnerstvu u ribarstvu. U pisanoj izjavi nakon sastanka u Bruxellesu, koji je umjesto jednog trajao tri sata, stoji da je Hrvatska "potvrdila da tog perioda neće biti promjena sadašnjeg režima za zemlje članice Europske unije u području Jadranskog mora".
LJUBLJANA
Slovenija je "bitno bliže" odluci da podrži hrvatsku kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji, izjavio je u petak uveče za komercijalnu televizijsku postaju POP-tv slovenski premijer Anton Rop, komentirajući sastanak o zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu na Jadranu, dužnosnika Italije, Slovenije, Hrvatske i predstavnika Europske komisije , koji je u petak održan u Bruxellesu. Za odluku Hrvatskog sabora kojom je uspostava pojasa odgođena za članice EU , Rop je rekao da je "korak naprijed", a da dogovor u Bruxellesu zadovoljava slovenske interese. Pojas je "suspendiran" i ništa se u tom pogledu ne mijenja za slovenska poduzeća i ribare, rekao je Rop. Što se tiče granice na moru, Rop je izjavio da su na sastanku u Bruxellesu "sačuvani i obranjeni slovenski interesi glede mora", te da proglašeni pojas neće ni na koji način utjecati na granicu s Hrvatskom na moru.
ZAGREB
Nova hrvatska Vlada "politički je inteligentna", ocijenila je glavna tužiteljica Haškoga suda Carla del Ponte u intervjuu objavljenom u subotnjem Večernjem listu i izrazila uvjerenje da će odbjegli general Ante Gotovina do kraja godine biti u Haagu. Del Ponte je nakon dvodnevnoga posjeta Hrvatskoj intervju dala novinarima Večernjega lista, Vjesnika i Slobodne Dalmacije. "Ova je vlada politički inteligentna. Drugi dan nakon što je preuzeo dužnost, novi premijer Ivo Sanader nazvao me i rekao da će vlada u potpunosti surađivati. To se i dogodilo. Prethodna vlada dopustila je da se na nju politički utječe, suradnja bi stala kad god bi se pojavila politička pitanja. Kod sadašnje vlade to se ne događa", rekla je glavna haška tužiteljica. Kao primjer suradnje nove vlade navela je izručenje generala Mladena Markača i Ivana Čermaka koje će Tužiteljstvo ispitivati od sljedećega tjedna. Haški sud odbio je donijeti odluku o privremenom puštanju dvojice generala na slobodu do završetka ispitivanja. "Kada više ne bude bilo potrebe da budu u pritvoru, neću se protiviti privremenom puštanju na slobodu", istaknula je glavna haška tužiteljica. Glavni problem prijašnje hrvatske vlade u odnosima s Haagom bilo je pitanje odbjegloga generala Gotovine. "Otvoreno pitanje i dalje je Gotovina, ali na tome radimo s državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem. Ova je vlada spremna prihvatiti naše instrukcije. Znam da vlada ne želi biti talac Gotovine. Prije kraja godine on će biti u Haagu. Sigurna sam u to jer radimo sve što treba", rekla je Del Ponte novinarima.
RIM
Papa Ivan Pavao II. "junak je našeg doba", koji je "pomogao u rušenju komunizma i tiranije", izjavio je u petak u Vatikanu američki predsjednik George Bush. Poslije razgovora u Vatikanu, kojom je prigodom predao Papi Odličje slobode američkog Kongresa, Bush je kazao da je Ivan Pavao II veliki borac za stvar siromašnih. "Djelujemo zajedno za slobodu i ljudsko dostojanstvo", dodao je Bush. Poslije posjeta Vatikanu koji je trajao oko sat i pol, Bush je u blindiranom automobilu i u pratnji američkih agenata prošao ulicama Rima do Ardeatinskih jama gdje je odao počast poginulima tijekom nacističke okupacije talijanskog glavnog grada. Kod Ardeatinskih jama, gdje su nacisti strijeljali 335 talijanskih civila, među kojima su bili i Židovi, Bush je položio vijenac na spomenik žrtvama. S američkim predsjednikom bila je njegova supruga Laura a pratio ih je talijanski premijer Silvio Berlusconi. Američki predsjednik, koji je u petak rano ujutro doputovao u Rim, sastao se tijekom jutra s talijanskim predsjednikom Carlom Azegliom Ciampijem u predsjedničkoj palači, Quirinalu.
RIM
Velika mirovna manifestacija, kakva se nije vidjela godinama, održana je u petak u Rimu, u znak prosvjeda protiv rata u Iraku i politike američkog predsjednika Georgea Busha, koji je stigao rano u petak u Rim, u 36-satni posjet Italiji radi obilježavanja 60. obljetnice ulaska američkih snaga u Vječni grad. Organizatori manifestacije, odbor "Zaustavimo rat" koji okuplja stotinjak laičkih i katoličkih mirovnih udruga, priopćio je da u manifestaciji sudjeluje oko 200 tisuća prosvjednika, dok rimska policija spominje brojku od 25 tisuća. Prosvjednici su na čelu povorke nosili transparent s porukom "No War-No Bush". Između policije i prosvjednika došlo je do sukoba i izbili su neredi.
LUXEMBOURG/BERLIN
Irski premijer Bertie Ahern, čija zemlja predsjedava EU-om, u petak je izjavio da bi njegov luksemburški kolega Jean-Claude Juncker mogao dobiti jaku potporu kao kandidat za predsjednika Europske komisije, ako se sam ne isključi iz toga. "To bi mogao biti vrlo lak zadatak za mene kada bi luksemburški premijer bio kandidat", kazao je Ahern na konferenciji za novinare koju je održao zajedno s Junckerom. "Tada ne bih imao problema" jer on ima široku potporu, dodao je. Juncker koji obnaša dužnost premijera Luksemburga od 1995. godine kandidirat će se za istu dužnost na općim izborima 13. lipnja, istog dana kada će se održati i izbori za europski parlament. Izvor blizak Junckeru tvrdi da luksemburški premijer ne želi dužnost predsjednika Europske komisije. Druga imena koja su se pojavila u igri za novog šefa Komisije su danski premijer Anders Fogh Rasmussen, austrijski kancelar Wolfgang Schuessel, predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox te povjerenik za pravosuđe i unutarnje poslove Antonio Vitorino.
BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder i irski premijer Bertie Ahern pozvali su u petak u Berlinu neke zemlje Europske unije da načine ustupke kako bi se na sljedećem europskom susretu na vrhu u Bruxellesu postigao dogovor o europskom ustavu. "Postoje teška mjesta o kojima se moramo dogovoriti... ali, ako svi budemo odlučni, moći ćemo uspješno završiti posao", kazao je irski premijer čija zemlja trenutno predsjedava EU-om.
"Ima još problema koje moramo riješiti. Neki ljudi uvijek imaju probleme i teškoće kojima se moramo prilagoditi, ali ti ljudi moraju biti realni. Ne mogu očekivati da će se im svi popustiti", dodao je Ahern na konferenciji za tisak koju je održao zajedno s Gerhardom Schroederom. Ahern, koji je u četvrtak izjavio da postoji 50 posto izgleda da se europski ustav donese tijekom irskog predsjedanja, kazao je u petak da je "malo veći optimist".
SINGAPUR
Terorizam je ozbiljna prijetnja u jugoistočnoj Aziji, no Sjedinjene Države ne namjeravaju slati ratne brodove i vojnike u teritorijalne vode u regiji kako bi ojačale njezinu sigurnost, rekao je u petak američki ministar obrane Donald Rumsfeld. Rusmfeld, koji se nalazi u Singapuru na azijskoj sigurnosnoj konferenciji, rekao je novinarima da gerilske mreže u regiji i dalje dobivaju novac te da bi potencijalno korištenje oružja za masovno uništavanje trebalo "privući pozornost ljudi i vlada". Naglasio je, međutim, da Indonezija, Malezija i druge države ne bi trebale strahovati da nova američka regionalna sigurnosna inicijativa (RMSI), koju je predložila američka mornarica, znači zalaženje američkih vojnih brodova u njihove vode.
MOSKVA
Najmanje devetero ljudi poginulo je, a 30 je ozlijeđeno u petak u eksploziji bombe na tržnici u južnoj Rusiji, kazali su mjesni dužnosnici. Eksplozija se dogodila u južnom gradu Samari, na rijeci Volgi. Itar-Tass javlja da je tužiteljstvo otvorilo kaznenu istragu zbog terorizma. U prvim izvješćima o eksploziji govorilo se da su eksplodirale plinske boce. Policija je, međutim, utvrdila da je riječ o bombi koja je bila postavljena na jedan štand, prenosi Interfax.
BAGDAD
Irak je u petak imenovao izborno povjerenstvo koje će organizirati prve slobodne izbore u siječnju iduće godine, za čije održavanje najveću prijetnju predstavlja nasilje koje je ni sat vremena poslije u Bagdadu stajalo života 600. američkog vojnika. Carina Perelli, UN-ov stručnjak za izbore, rekla je da je imenovanje sedmeročlanog povjerenstva i njegovog predsjednika "korak dalje u pravom smjeru na putu prema demokratskom, suverenom, slobodnom i mirnom Iraku". Imenovanje povjerenstva dogodilo se tri dana nakon što su Ujedinjeni narodi, koji nadgledaju prijenos vlasti s okupacijskih snaga na Iračane, imenovali prijelaznu vladu i novog iračkog predsjednika.
BAGDAD
Američke su snage u sklopu primirja s radikalnom milicijom pristale na povlačenje s nekih položaja u šijitskim gradovima Najafu i Kufi, kao i da se za sigurnost svetih mjesta ovlasti iračka policija, priopćio je u petak američki časnik. "Ured guvernera Najafa priopćio je da će se iračka policija rasporediti na osjetljivim mjestima i oko njih, u blizini svetih gradova. Snage koalicije će se povući i preuzeti brigu za sektore izvan svetih mjesta u Najafu i u Kufi", izjavio je zapovjednik Douglas Duecker. Radikalni šijitski vođa Moqtada Sadr "ustvrdio je da će povući svoje snage iz gradova ukoliko policija preuzme nadzor nad sigurnošću svetih mjesta. Očekujemo da to učini", dodao je. Nešto prije, čelnik Mehdijeve vojske, Sadrove milicije, izjavio je za AFP: "Povukli smo naše borce s ulica Kufe i Najafa".
BAGDAD
Novi irački predsjednik Ghazi al-Yauar i dvojica njegovih dopredsjednika sudjelovat će na susretu na vrhu G8 od 8. do 10. lipnja u Sjedinjenim Državama, priopćio je u petak premijer Iyad Allaui u svom prvom govoru naciji. "Naši će predsjednici sudjelovati na susretu na vrhu G8 ovih dana i pomoći će u svladavanju gospodarskog terorizma koji neprijatelji žele provoditi u Iraku", kazao je Allaui smjerajući na mnoge čine sabotaže kojima je meta infrastruktura u zemlji. Yauar i dopredsjednici Ibrahim Jaafari i Roj Nuri Shawis sudjelovat će na summitu skupine osmerih visokorazvijenih zemalja (G8), glavna tema razgovora na kojemu će biti budućnost Iraka i reforme na Bliskom istoku. Na summitu u ljetovalištu u američkoj državi Georgia (na jugoistoku SAD-a) sudjelovat će šefovi država i vlada SAD-a, Japana, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Kanade i Rusije, kao i predsjednik Europske komisije.
BAGDAD
Iračka je policija uhitila pomoćnika islamista Abu Mussaba al-Zarqauija kojeg smatraju "glavnim osumnjičenikom" za niz atentata u Iraku nakon pada režima Sadama Huseina, priopćila je koalicija u petak.
"Iračka je policija uhitila Omara Baziyanija, poznatog terorista kojeg se sumnjiči da je 30. svibnja u Iraku počinio ubojstvo", priopćila je koalicija koju u Iraku predvode Sjedinjene Države. "Baziyani, pomoćnik terorista Abu Musaba al-Zarqauija, poznat je po svojim vezama s više terorističkih ekstremističkih skupina u Iraku, a sumnja se i da je odgovoran za ubojstvo mnogih nedužnih iračkih građana", dodaje se u priopćenju, u kojemu se Baziyanija naziva "jednim od glavnih članova Zarqauijeve mreže".
KABUL
Američke i afganistanske vladine snage ubile su 17 talibanskih boraca u sukobima na nemirnom jugu zemlje, objavili su u petak američki i afganistanski dužnosnici. U sukobima su ozlijeđena trojica američkih i nekoliko afganistanskih vojnika, kazali su dužnosnici. Sukobi su se dogodili u okrugu Miya Neshin, u pokrajini Kandahar.
BERLIN
Prihvaćanjem zajedničkog dokumenta pod nazivom "Bonska deklaracija" u Bonnu je u petak završena Konferencija o obnovljivim izvorima energije. Potpisivanjem deklaracije 154 zemalja sudionica se obvezalo na pojačanu primjenu obnovljivih izvora energije s konačnim ciljem da se do 2015. jednoj milijardi stanovnika omogući pristup obnovljivim energentima. Vjetar, sunce, voda, biomasa i geološka toplina bi zajedno s povećanim stupnjem iskoristivosti energije trebali zajednički pridonijeti boljem ekološkom razvoju, energetskom opskrbom siromašnih dijelova Zemlje te smanjenju štetnih ispušnih plinova i zagađenju atmosfere, stoji u deklaraciji. Daljnji cilj je i otvaranje novih mogućnosti gospodarskog razvoja te sigurniji pristup energentima. "Bonska deklaracija" nadalje naglašava i podržava milenijski cilj Ujedinjenih naroda koji se odnosi na smanjenje apsolutnog broja stanovništva koje živi u siromaštvu te obvezu preuzetu na Svjetskom summitu o održivom razvoju u Johanesburgu 2002. o "osjetnom" povećanju upotrebe obnovljivih izvora energije. Iako bonska konferencija nije održana u sklopu UN programa obveze iz deklaracije bi kontroliralo povjerenstvo Ujedinjenih naroda za održivi razvoj.
PODGORICA
Jedinstvena crnogorska oporba, nakon višednevnih prosvjeda u Podgorici, zatražila je hitnu ostavku premijera Mila Đukanovića, formiranje prijelazne vlade bez njega i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora. Sve oporbene stranke su u četvrtak navečer okupile nekoliko tisuća građana na podgoričkom Trgu Republike i najavile kako će te svoje zahtjeve dostaviti Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Vijeću Europe, kao i veleposlanstvima Sjedinjenih Američkih Država, Europske unije i Rusije. Crnogorske oporbene stranke već više mjeseci ne sudjeluju u radu parlamenta zbog odluke TV Crne Gore da ne prenosi zasjedanja parlamenta.
SARAJEVO
Glavni zapovjednik stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR) general Virgil Packett potvrdio je u petak kako će američki vojnici ostati u BiH i nakon što se potkraj godine okonča misija SFOR-a, a zadaću očuvanja mira preuzmu vojne snage Europske unije (EUFOR). Packett je novinarima u Sarajevu kazao kako će američki general biti na čelu posebnog stožera NATO-a koji će biti uspostavljen u Sarajevu. "Možda će biti manje američkih vojnika na području Tuzle no zato će ih više biti ovdje na Butmiru (sadašnjoj glavnoj bazi SFOR-a)", rekao je američki general. On je istaknuo kako brojnost američkih vojnih snaga u BiH ne treba promatrati kao najvažniju činjenicu jer je bitno to što SAD nastavljaju biti angažirane u toj zemlji.
BANJA LUKA
Povjerenstvo za istraživanje događaja u Srebrenici od 10. do 19. srpnja 1995. g. završilo je najveći dio posla na terenu i privodi kraju završno izvješće koje će idućeg tjedna biti upućeno vladi RS na razmatranje, priopćio je u petak ured vlade Republike Srpske za odnose s javnošću. Na temelju informacija dobivenih od službenih tijela Republike Srpske i izjava svjedoka na terenu, Povjerenstvo je došlo do novih saznanja o postojanju još 31 masovne grobnice do sada nepoznate široj javnosti, o čemu je obaviještena Komisija Federacije BiH za traženje nestalih. Vlada RS utemeljila je Povjerenstvo za istraživanje događaja u Srebrenici u razdoblju između 10. i 19. srpnja 1995. godine kada je vojska Republike Srpske ubila više tisuća Bošnjaka.
LJUBLJANA
Ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković ocijenio je danas prilikom posjeta Sloveniji da bi njegova zemlja u približavanju euroatlantskim integracijama mogla koristiti slovenska iskustva. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je novinarima da će Slovenija i dalje prenositi svoja iskustva SCG-u ako za to postoji interes, iako kako je dodao, ne želi nametati svoj model. Slovenija je spremna ponuditi i svoje dobre usluge u uspostavi dijaloga Beograd-Priština kako bi se riješilo pitanje Kosova. Rupel i Drašković potpisali su sporazum o suradnji na području medicine, a u razgovorima su veliku pažnju posvetili ekonomskoj suradnji. Odnosi Slovenije, Srbije i Crne Gore odlični su, ocijenili su u izjavi novinarima nakon susreta Rupel i Drašković.
SARAJEVO
Izjašnjavanje o krivnji pred Sudom Bosne i Hercegovine Ante Jelavića i još četvorice bosanskohercegovačkih Hrvata optuženih za pronevjere i zloporabe položaja povezane s poslovanjem "Hercegovačke banke" iz Mostara, odloženo je za 10. lipnja. Ovakva odluka donesena je u petak nakon što je obrana optuženih pred Sudom BiH uložila zahtjev za izuzeće suca Bernara Bolanda ranije određenog sa suca za prethodno saslušanje.
BEOGRAD
Šestorici optuženih za ratni zločin na Ovčari, kojima je pred Specijalnim vijećem za ratne zločine u Beogradu već započelo suđenje, specijalni tužitelj je na teret stavio ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, iako za takvu kvalifikaciju u spisima ne postoje valjani dokazi, te se takvom optužbom nastavlja dosadašnja praksa pokušaja maksimalne zaštite pripadnika regularnih vojnih jedinica u sudskim procesima, stajalište je beogradskog odvjetnika Dragoljuba Todorovića, koji u postupku protiv šestorice zastupa obitelji oštećenih. "Naprotiv, postoje brojni dokazi da su u hangarima na Ovčari zatvoreni civili, ljudi izašli iz podruma i drugih skloništa nakon okončanja oružanih sukoba, ranjenici sa zavojima i drugim vidljivim tragovima povređivanja. Bez obzira što je i za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika predviđena ista kazna, tu ipak postoji bitna razlika, pogotovo što je rat u Vukovaru vodila država SFRJ i njena JNA", piše Todorović u autorskom tekstu u dnevniku "Danas" od petka. On konstatira da "tužitelj ovakvom optužbom očito želi zaštititi regularne jedinice od neugodne činjenice da su vojnici i oficiri ubijali civile i ranjenike". Iz spisa predmeta, kao i na osnovu dosadašnjeg tijeka suđenja, nesumnjivo proizlazi da su TO Vukovara i druge vojne i oružane formacije na vukovarskom ratištu bile potčinjene JNA, piše Todorović.
SEUL
Visoko rangirani vojni časnici Južne i Sjeverne Koreje dogovorili su u petak uspostavu telefonske linije za izravnu komunikaciju Seula i Pjongjanga, tzv. hot line, i prekid propagandnih radijskih emisija duž zajedničke granice. "Obje strane dogovorile su zajedničke napore kako bi smanjile vojne napetosti i postigle trajan mir na Korejskom poluotoku", navodi se u zajedničkom priopćenju objavljenom nakon sastanka.
Tijekom maratonskog, 21-satnog sastanka, dogovoreno je i korištenje zajedničke radio-frekvencije i signalnog sustava između mornaričkih patrolnih čamaca, kao i mjere za izbjegavanje mogućih sukoba u Žutom moru. Dogovorena je također i razmjena informacija o ilegalnom ribarenju u tom području.
(HIna) xmaš ymaš