MAMAIA
Dvodnevni summit predsjednika zemalja srednje Europe u rumunjskom odmaralištu Mamai na kojemu je Hrvatsku predstavljao predsjednik Stjepan Mesić, završio je u petak pozivom sudionika na nastavak proširenja EU. "Strahujemo da će umor nakon proširenja 1. svibnja negativno utjecati na pregovore o pristupanju i želimo da se rokovi koji su već određeni poštuju", izjavio je bugarski predsjednik Georgij Parvanov. Isti je strah izrazio i Mesić. Šefovi država sudionica podržali su dalje širenje EU i složili se da je u interesu zemalja članica te integracije da proces širenja uspije, jer o njemu ovisi sigurnost i stabilnost Europe. Hrvatski je predsjednik također istaknuo i da je "budućnost zapadnog Balkana, kao i svih drugih država srednje i jugoistočne Europe moguća samo u ujedinjenoj Europi. Završnog dana sastanka na vrhu Mesić je govorio na zasjedanju čija je tema "Zapadni Balkan, pojačana stabilnost i doprinos zajedničkih europskih politika. Uloga regionalne suradnje". "Duboko sam uvjeren da će proces europskog ujedinjavanja biti završen, da će prava ujedinjena Europa, Europa bez podjela i 'crnih rupa', prvi puta Europa u cjelovitim političkim i ekonomskim granicama biti ostvarena onda kada i njen jugoistočni dio prihvati i provede europske standarde", rekao je hrvatski predsjednik. Šefovi država razgovarali su i o situaciji na Kosovu i u Iraku.
BEOGRAD
Hrvatska je na putu potpunog uključenja u Europsku uniju i NATO, među prioritetima hrvatske vanjske politike su i dobri odnosi sa susjedima, te je vrlo važno da su i današnji razgovori s dužnosnicima Srbije i Crne Gore - ministrom vanjskih poslova SCG Vukom Draškovićem, predsjednikom Skupštine SCG Zoranom Šamijem i srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom - bili u sličnom tonu, stremljenju europskim integracijama, izjavio je hrvatskim novinarima u petak, na kraju jednodnevnog posjeta Beogradu hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. Ministar Žužul sa suradnicima sastao se u Veleposlanstvu RH u Beogradu i s predstavnicima hrvatske manjine u Hrvatskoj, s kojima je razgovarao o predstojećim izmjenama izbornog zakona u SCG, koje bi manjinama trebale omogućiti - na osnovu pozitivne diskriminacije - predstavnike u parlamentima SCG i Srbije.
"Govorili smo i o spornim pitanjima. Dva su najvažnija: prvo, ubrzanje rada komisija za zatočene i nestale, jer to je humanitarno i ljudsko pitanje. Hrvatska još traži 1208 nestalih građana, i važno je naglasiti da smo od sugovornika u Beogradu čuli da su spremni raditi na što skorijem rješavanju tog pitanja. Drugo je pitanje granica, koje ima dva aspekta. Jedan je povlačenje vojske s granice, jer težimo europskim standardima, a vojska na srpsko-hrvatskoj granici jedinstven je slučaj u Europi. Pitanje granica je ekspertsko-tehničko, provedbeno pitanje, čije rješenje proizlazi iz odluka Badinterove komisije, koje Hrvatska nema namjeru mijenjati", kazao je ministar Žužul, naglašavajući da će obje vlade nastojati biti maksimalno fleksibilne da bi građanima s obje strane granice u potpunosti omogućile normalan život.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush rekao je u petak da će američka "vlada i koalicija prenijeti punu suverenost, cjelokupnu i punu suverenost" na iračku privremenu vladu koju će izabrati UN-ov izaslanik Lakhdar Brahimi. "Rekao sam mu da ćemo postići aranžman koji će nam omogućiti da pomognemo iračkom narodu da učvrsti sigurnost svoje zemlje kako bi mogla krenuti prema izborima", kazao je Bush. Jedno od ključnih pitanja prijenosa vlasti na iračku privremenu vladu 30. lipnja je i pitanje koliko će ona imati kontrole nad američkim koalicijskim snagama u Iraku. SAD je obećao da će rezoluciju UN-a koja će podržati novu vladu pratiti i pismo koje će urediti odnose između vlade i multinacionalnih snaga predvođenih Sjedinjenim Državama. "Trebamo prijenos pune suvrenosti na iračku vladu, iračku vladu koja će imati sve znake i načela suverene vlade", kazao je Rassmusen na zajedničkoj konferenciji za novinare s Bushom. On je obećao da će danske snage ostati u Iraku i završiti posao.
WASHINGTON
Američki državni tajnik Colin Powell nije u četvrtak potvrdio da će Iyad Allawi biti novi irački premijer, nego je rekao kako čeka da UN-ov izaslanik Lakhdar Brahimi objavi svoj izbor privremene iračke vlade. Jedan Allawiev suradnik u četvrtak je izjavio kako je Iračko upravno vijeće izabralo Allawija za premijera privremene iračke vlade koja treba preuzeti vlast 30. lipnja. Powell je rekao novinarima kako Washington za sada nema stava o bilo kojem kandidatu jer čeka obavijesti od Brahimija koji treba pomoći u izboru privremene iračke vlade. "Zadovoljan sam što gospodin Allawi ima takvu potporu ali mi radimo s veleposlanikom Lakhdarom Brahimijem i od njega čekamo vijesti ne samo u pogledu premijera nego i predsjednika, dva potpredsjednika kao svih ministara u vladi", rekao je Powell.
NEW YORK
Ujedinjeni nadori prihvatili su u petak prijedlog Vijeća za privremenu upravu Iraka da se za iračkoga premijera imenuje Iyada Allawija. Najava iz Bagdada izazvala je početnu zbunjenost u sjedištu UN-a čiji je glasnogovornik napomenuo kako ona nije u skladu s predviđenim procesom izbora prijelazne vlade. UN je najprije pokazao oprez. Glasnogovornik je izjavio kako specijalni izaslanik UN-a u Iraku Lakhdar Brahimi "poštuje" prijedlog Vijeća za privremenu upravu Iraka. Glasnogovornik nije, međutim, rekao hoće li Brahimi prihvatiti tu nominaciju.
DOHA
Radikalni šijitski vođa Moqtada al-Sadr u razgovoru na tv-mreži Al-Jazira u petak je odbacio mogućnost raspuštanja svojih snaga sve dok okupacijske snage ne napuste Irak, premda je rekao kako je spreman prilagoditi se svim naredbama vjerskih čelnika zemlje. "Neka se povuku iz Iraka i biti će mirnog rješenja", izjavio je al-Sadr na pitanje o namjeri koalicijskih snaga da postignu njegovu predaju i raspuštanje njegovih snaga Mehdijeve vojske. "Vjerska šijitska vlast jasno je rekla da se Mehdijeva vojska ne može raspustiti", dodao je al-Sadr dan nakon primirja, u petak kada su izbili novi sukobi, nekoliko kilometara od Najafa.
TEHERAN
U snažnom potresu koji je u petak poslijepodne pogodio sjever Irana poginulo je 19 osoba, a 150 je ranjeno samo u pokrajini Mazandaran na Kaspijskom moru, rekao je glasnogovornik te pokrajine, prenosi službena iranska agencija Irna. Većina žrtava "stradala je na cestama u odronima tla koje je prouzročio potres", rekao je glasnogovornik. Više od 80 sela je srušeno, neka u potpunosti, u potresu jačine 6,2 stupnjeva po Richterovoj skali. Potres je izazvao paniku na sjeveru zemlje i u Teheranu gdje se stanovništvo još živo sjeća drame Bama kada je 26.000 ljudi poginulo u potresu u prosincu, jednom od najsmtonosnijih u posljednjih tridestak godina.
JERUZALEM
Izraelski premijer Ariel Sharon vjerojatno neće u nedjelju tražiti od vlade da glasa o njegovu planu povlačenja iz pojasa Gaze zbog mogućnosti da plan ne bude prihvaćen, izvijestila je izraelska državna televizija. Više ministara bliskih Sharonu u petak ga je pokušavalo nagovoriti da odustane od nedjeljnog glasanja, prema tom izvoru. Jedan visoki dužnosnik naglasio je da će se "rasprava nastaviti sve do donošenja odluke", prenosi televizija. Sharonov ured objavio je da će u nedjelju "raspravljati o planu postupnog povlačenja koji će predstaviti premijer", ne spomenuvši glasanje.
WASHINGTON/NEW YORK
S 84 posto pušača koji žive u zemljama u razvoju, jednim umrlim svakih 6,5 sekundi i 200 milijardi dolara štete koju duhan godišnje uzrokuje diljem svijeta, UN-ova Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ove godine posvećuje Svjetski dan borbe protiv duhana vezi duhana i siromaštva. "Svijet ne može prihvatiti ljudske i ekonomske gubitke koji se tako lako mogu spriječiti", rekao je u petak direktor WHO-a Lee Jong-wook u poruci za Dan borbe protiv duhana koji se obilježava 31. svibnja, ove godine pod motom "Duhan i siromaštvo: začarani krug". WHO upozorava na epidemiju pušenja posebice u zemljama u razvoju u kojima živi 84 posto svjetskih pušača. Duhan uzrokuje smrt 4,9 milijuna ljudi na godinu, kaže WHO, i očekuje da će se ta brojka udvostručiti u sljedećih 20 godina. Nastavi li rasti današnjim tempom, broj pušača u svijetu bi sa sadašnjih 1,3 milijardi trebao porasti na 1,7 milijardi do 2025.
GUADALAJARA
Glavni čelnici EU-a, Latinske Amerike i Kariba, okupljeni u petak na trećem summitu u Guadalajari u Meksiku, pokušali su navesti SAD, premda ih nisu nijednom spomenuli izrijekom, da surađuju s UN-om a ne da same vode rat protiv terorizma u Iraku. Premda nijedan čelnik iz 58 zemalja, koliko ih sudjeluje na ovom summitu, nije izrijekom spomenuo SAD, sve su izjave bile jasna kritika protiv svjetske supersile, što su posebno osudili čelnici Francuske, Njemačke i Brazila. Europski i južnoamerički čelnici posebno su osudili zlostavljanje iračkih zarobljenika. Unatoč početnom protivljenju Velike Britanije deseci čelnika zemlja sudionica osudili su seksualna zlostavljanja i ponižavanja iračkih zarobljenika u zloglasnom zatvoru Abu Ghraib.
BRATISLAVA
NATO-ova parlamentarna skupština započela je petodnevno proljetno zasjedanje u slovačkom glavnom gradu Bratislavi na kojemu će glavna tema biti planovi za novi krug proširenja Sjevernoatlanstkog saveza. Sljedeći krug proširenja ovisi o spremnosti zemalja kandidata, kazao je direktor Parlamentarne skupštine Douglas Bereuter dodajući kako se to može dogoditi "2007. ili čak ranije". Hrvatska, Albanija i Makedonija mogle bi lako ući u sljedeću fazu priključenja. Domaćin zasjedanja Parlamentarne skupštine Slovačka postala je članicom NATO-a krajem ožujka. Budućnost Iraka, odnosi SAD-a i EU kao u rusko-ukrajinski obrambeni pakt bit će tema ovog zasjedanja Parlamentarne skupštine koje traje do 1. lipnja i na kojem će sudjelovati i glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer i direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei.