Gredeljevo razrješenje zatražio je sredinom svibnja predsjednik bjelovarskog Županijskog suda Mladen Piškorec koji tvrdi da Gredelj kao sudac u građanskom odjelu tog suda rješava manje predmeta od prosjeka suda i od državnog prosjeka, te da pravodobno ne uzima predmete koji imaju prednost, primjerice radni sporovi. Stoga je Piškorec predložio zatražio najstrožu kaznu, odnosno razrješenje.
Uz odbijanje da Gredelj privremeno odstupi s dužnosti predsjednika UHS-a, uže vodstvo Udruge zatražilo je od ministrice pravosuđa da se zakonski zaštiti i uredi položaj čelnika sudačke udruge.
Gredelj je na današnjoj konferenciji za novinare ocijenio da zahtjev za njegovim razrješenjem nije samo njegova privatna stvar i tek jedan stegovni postupak, već i ugrožavanje ustavnog prava na slobodno udruživanje i sudačku neovisnost. U tom stavu podržale su ga i dvije potpredsjednice UHS-a Vesna Katarinčić Škrlj i Antonija Kovačić.
Najavljeno je da će se o tome idućeg tjedna očitovati i Upravni odbor UHS-a.
"Ako je predsjednik Udruge neradnik ljudi bi se mogli upitati koliko onda rade drugi suci ili da im je predsjednik loš uzor", kazao je Gredelj.
Tvrdi da je broj riješenih predmeta na kojima se temelji zahtjev za stegovnim postupkom i razrješenjem falsifikat i da će to dokazati u stegovnom postupku uz brojnu dokumentaciju. Također tvrdi i da je hitne predmete odmah uzimao u rad, no da ih nije stizao rješavati jer ih je bilo previše.
"Kada bi kriterij za stegovnu odgovornost hrvatskih sudaca bio rješavanje predmeta po redu pristizanja spisa u sudove onda Hrvatska ne bi imala više ni jednog suca jer to nitko ne radi po redu", kazao je, ocjenivši da se ovim stegovnim progonom krše europski standardi i konvencije o zaštiti sudaca i njihovog prava na udruženo djelovanje.
Od DSV-a Gredelj očekuje objektivnu odluku i da će pritom uvažiti, ne samo domaće propise, već i međunarodne standarde.
Zahtjev za njegovim razrješenjem Vesna Katarinčić Škrlj je ocijenila zlonamjernim jer dolazi u trenutku kada su uspostavljeni dobri odnosi s ministricom pravosuđa i pred važnu međunarodnu konferenciju udruge. Kazala je da će Upravni odbor UHS-a tražiti da se donesu propisi o poziciji predsjednika, ali i članova Udruge kako to ne bi ovisilo samo o dobroj volji predsjednika sudova.
Antonija Kovačić smatra da je riječ o tek jedan u nizu pokušaja da se Gredalja zustavi u borbi za neovisno sudstvo.
Na konferenciju su pročitana i neka od, kako je rečeno, brojnih pisama podrške Gredelju. Podršku su mu, među ostalim dali predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar i bjelovarska gradonačelnica Đurđa Adlešić.
Neslužbeno se doznaje da će se zahtjev za stegovnim postupkom naći na dnevnom redu Državno sudbenog vijeće (DSV) krajem lipnja.