Beljo je također istaknuo izjavu Aleksandra Rankovića objavljenu u beogradskoj Politici 1. veljače 1951. kako je u razdoblju od 1945.-1951. kroz jugokomunističke zatvore prošlo
3.777 776 zatvorenika i kako je likvidirano 586 tisuća "narodnih neprijatelja".
"Mi nismo shvaćali zašto Britanci nama vraćaju ove ljude. Bili su to uglavnom seljaci, a njihov jedini grijeh bi je strah od komunizma. Oni su pogriješili što su ih izručili, a mi što smo ih pobili", naveo je Beljo izjavu Milana Đilasa kako su je objavili britanski mediji 1979. godine.
Beljo je također govorio o slučaju britanskoga povjesničara Nikolaja Tolstoya koji je, kako je rekao "istražujući istinu o Bleiburgu razotkrio ulogu britanske politike u poslijeratnom pokolju koji su počinile komunističke vojske."
Jednu od glavnih uloga u manipuliranju sudskim procesom protiv Tolstoja imao je tadašnji britanski ministar vanjskih poslova Duaglas Hurd, naglasio je Beljo i dodao kako je na prijevaru oduzeo Tolstoyeve dokumente koje mu onda nije htio vratiti.
Ante Beljo se bavio proučavanjem stradanja hrvatske vojske i civila nakon Drugoga svjetskoga rata. Objavio je više knjiga, a među njima i "YU-genocid".