Rekao je kako su svibanjski događaji u Bleiburgu i ljeto 1945. na križnim putovima "najdramatičniji događaji hrvatske povijesti", koji su "ušli u ukupnu svijest hrvatskoga naroda".
"O tom se sve do 1990. moralo šutjeti jer su one koji bi eventualno spomenuli te događaje čekale teške kazne", kazao je Mijatović dodavši da su "počinitelji tih zločina činili sve kako bi uklonili tragove svojih zlodjela".
Mijatović je na tribini pojasnio stanje na ratištima u ljeto i jesen 1944. i prvoj polovici 1945. godine na kojem su nakon proboja Srijemske fronte sovjetske i bugarske postrojbe prodirale uz Dravu prema zapadu.
Partizanske postrojbe Jugoslavenske vojske zauzela su područja južno od Save i istočno od Une, a potom i Gospić, rekao je Mijatović. Dodao je kako su 1., 2., i 3. armija Jugoslavenske vojske krenula kroz Hrvatsku prema Sloveniji, a 4. armija je zaobišla Rijeku i počela borbe za Trst.
"Računajući na brzi sukob između istočnih i zapadnih saveznika, vlada NDH se odlučila na povlačenje donijevši jedinu moguću odluku", rekao je Mijatović i dodao kako su se kolone hrvatske vojske i civila probijale kroz Sloveniju prema Austriji različitim pravcima.
Na Bleiburg su stigli 15. svibnja, a Englezi su ih zbog straha od sukoba sa sovjetskim saveznicima izručili jugoslavenskim partizanima.
"Nakon toga počele su masovne likvidacije u kolonama smrti koje su kretale od Dravovgrada pa sve do Đevđelije. Tako je u Mariboru samo u jednom danu ubijeno preko tri tisuće hrvatskih časnika i dočasnika", rekao je Mijatović navodeći izvješća nadređenim zapovjedništvima pojedinih partizanskih postrojba o višednevnim likvidacijama zarobljenika.
"O likvidacijama što su ih u okolici Virovitice izvodili pripadnici 4. bataljuna Pete proleterske crnogorske brigade i zgrožene su lokalne komunističke vlasti o tom pisale ministru Hebrangu u Beograd", rekao je Mijatović i dodao kako ga izvješćuju da partizani "prije polaska na klanje hodaju po kućama i oštre noževe."
U Jugoslaviji je još 1948. godine bilo oko 90 logora, rekao Mijatović napominjući kako je vrlo teško utvrditi broj više desetina tisuća likvidiranih žrtava križnih putova.
Anđelko Mijatović (1939.) je povjesničar. Napisao je više knjiga a među njima "Ban Jelačić" i "Zrinsko-frankopanska urota".