HINA - Financijski servis
Trend rasta javnog duga i inozemnog duga Hrvatske zabilježen posljednjih nekoliko godina nije održiv, a dostignuta razina javnog i inozemog duga postaje ozbiljno ograničenje za daljnje vođenje makroekonomske politike, zaključilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost koje je s tim u vezi usvojilo više preporuka.
Bitno smanjiti fiskalni deficit putem relativnog smanjenja državne potrošnje i strogo se pridržavati financijske discipline, podići konkurentnost radi smanjivanja deficita tekućeg računa bilance plaćanja, otkloniti sve slabosti u upravljanju javnim dugom i razviti domaće tržište državnog duga, neke su od tih preporuka.
Nacionalno vijeće za konkurentnost o aktualnoj temi održivosti javnog i inozemnog duga raspravljalo je još na sjednici održanoj 25. svibnja, a o svojim je zaključcima i preporukama izvijestilo u današnjem priopćenju za javnost.
Vijeće preporuča da se za smanjenje fiskalnog deficita nađe prostora prvenstveno u optimizaciji socijalnih transfera, kao i potrošnje u zdravstvu, izravnih subvencija, smanjenju investicija s dugim rokom povrata, racionalizaciji sustava javnih i državnih službi svih razina, ali da se ostavi prostora za ulaganja u poboljšanje obrazovanja, razvoj tehnologije i inovacija, financiranje nužnih reformi pravosuđa, školstva i dr.
Preporuka je Vijeća i da se, usporedo s dogovaranjem limita javnog duga za tekuću i narednu godinu s MMF-om, uspostavi otvoreni i konstruktivni društveni dijalog o prioritetima koje treba financirati iz državnog proračuna, kao i proračuna nižih razina, uz spremnost svih odgovornih društvenih interesnih skupina na smanjenje rashoda koji nemaju najviši nacionalni, regionalni ili lokalni prioritet.
Vijeće je, kao podlogu za raspravu, koristilo rezultate istraživačkog projekta Ekonomskog instituta Zagreb "Javni dug: mjerenje, granice i održivost", te rezultate projekta Bečkog instituta za ekomska istraživanja "Izazovi politike za hrvatsko gospodarstvo: savladavanje vanjske neravnoteže".
Po ocjeni Vijeća porastom javnog i inozemnog duga velikim su dijelom financirane infrastrukturne investicije s dugim rokom povrata, te državna i osobna potrošnja, a da se bitnije i trajnije nije povećala zaposlenost, izvoz i konkurentnost.
Hrvatsko upravljanje javnim dugom odstupalo je od "dobre prakse" u više aspekata - fiskalne odgovornosti političkih stranaka na vlasti i u oporbi; otvorenosti i konstruktivnosti dijaloga društvenih interesnih skupina o nacionalnim prioritetima, te spremnosti svake na stanovita odricanja radi dostizanja zajedničkih ciljeva; nefunkcioniranja državne riznice preko jedinstvenog računa; nedovoljne transparentnosti ciljeva i strategije zaduživanja, podataka o zaduživanju, kao i komunikacije s investitorima i središnjom bankom.
Nastavak dosadašnje prakse, zaključilo je Vijeće, nužno vodi usporavanju rasta BDP-a. Isto tako i povećanju rizika drastičnog reduciranja svih investicija iz državnog proračuna, pa i onih koje povećavaju konkurentnost i šanse za otvaranje novih radnih mjesta, uz povećano istiskivanje privatnog od strane državnog zaduživanja, radi servisiranja javnog duga. Također Vijeće upozorava na povećanje rizika devalvacije, praćenje osiromašenjem širokog kruga primalaca plaća i mirovina u kunama, dužnika u devizama, ili uz valutnu klauzulu, porasta cijena i dr. Nastavak dosadašnje prakse, upozorava Vijeće, moglo bi dovesti i do ubrzane rasprodaje državne i privatne imovine, poduzeća, zemlje i objekata radi servisiranja dugova.