HINA - Financijski servis
Među državama središnje i istočne Europe, Češka, Mađarska i Poljska imaju veći vanjski dug od Hrvatske, međutim, među okolnim zemljama Hrvatska se ističe po udjelu vanjskog duga u BDP-u, ističu analitičari Raiffeisen banke u istraživanjima objavljenim na internet stranicama te banke.
Vanjski dug Hrvatske krajem prošle godine iznosio je 23,6 milijardi dolara, porast je nastavljen i u ovoj godini, te krajem ožujka iznosi rekordnih 24,2 milijarde američkih dolara.
Po podatcima za kraj prošle godine koje iznose analitičari RBA, veći dug od Hrvatske imaju Češka, gdje je krajem prosinca 2003. vanjski dug dosegnuo 34,9 milijardi dolara, te Mađarska i Poljska, čiji je vanjski dug krajem prošle godine iznosio 55,6, odnosno 103,8 milijarde dolara.
No, analitičari RBA podsjećaju da je puno važniji pokazatelj od visine vanjskog duga, njegov udio u BDP-u, a krajem prošle godine on je u Hrvatskoj dosegnuo 83,3 posto.
Time se Hrvatska ističe među državama središnje i istočne Europe, a slijedi Bugarska s udjelom 64,8 posto, dok Rumunjska i Češka već nekoliko godina za redom bilježe najmanji udio vanjskog duga u BDP-u, navodi se u istraživanjima RBA.
Analitičari te banke ističu da je vanjski dug Republike Hrvatske i u ožujku nastavio s uzlaznim kretanjem, te krajem ožujka iznosi rekordnih 24,2 milijarde američkih dolara. To je porast od 1,1 posto na mjesečnoj razini (krajem veljače iznosio je 23,9 milijardi dolara).
Pritom se naglašava da je najveći utjecaj na rast vanjskog duga imao porast dugoročnih kredita banaka, koji su krajem ožujka dosegnuli 3,94 milijarde dolara, što je porast od 260,1 milijun dolara na mjesečnoj razini.
Najveći udio u vanjskom dugu ima država i taj je udio krajem ožujka iznosio 35,7 posto, ali se taj udio postupno smanjuje u 'korist' povećanja udjela banaka, koji je krajem ožujka iznosio 32,3 posto.
Hrvatski je vanjski dug u odnosu na kraj ožujka prošle godine u dolarskim iznosima povećan za 42,4 posto. No, s obzirom da je većina duga denominirana u eurima, a dug se iskazuje u dolarima, na takvo prividno povećanje vanjskog duga utjecala su i tečajna kretanja (slabljenje dolara prema euru za oko 12 posto u promatranom vremenu).
Analitičari RBA procjenjuju da će pritisak na nastavak rasta vanjskog duga u idućim razdobljima stvarati i novo, travanjsko izdanje euroobveznica u iznosu od 500 milijuna eura.
No, ističu da bi rast vanjskog duga ove godine ipak trebao biti sporiji nego prošle. Na to bi utjecaja trebali imati i pritisci na usmjeravanje države financiranju na domaćem tržištu, navode analitičari RBA.