Podaci su to iz opsežnog materijala o ostvarenju proračuna koje je Ministarstvo financija uputilo Hrvatskom saboru.
Deficit uključuje i neevidentirane rashode središnjeg državnog proračuna i izvanproračunskih fondova i agencija, te evidentirane neplaćene obveze ministarstava, izvanproračunskih fondova i agencija. Ukupno neplaćene i neevidentirane obveze premašile su iznos od 3,5 milijardi kuna.
Prema preliminarnim podacima o izvršenju konsolidiranog središnjeg proračuna (koji uz državni proračun uključuje izvanproračunske fondove, među kojima HZMO, HZZO, HZZ, HAC, HC, HFP i DAB) prošle su godine ukupni prihodi i potpore iznosili oko 81 milijardu kuna, a rashodi i neto posudbe izvršeni su u iznosu od 86,6 milijardi kuna.
Ukupni prihodi i potpore samog središnjeg proračuna u 2003., prema preliminarnim podacima, ostvareni su na razini od 78,26 milijardi kuna, što je 99,7 posto u odnosu na plan, pa je zabilježen podbačaj od 274 milijuna kuna.
U odnosu na 2002. ukupni prihodi i potpore povećani su za 12 posto.
Porezni su prihodi ostvareni u iznosu od 72,69 milijardi kuna, što je 6,9 posto više nego u godini prije.
Najizdašniji porezni prihod, PDV, proračunu je prošle godine donio 28,1 milijardu kuna, što je 2,9 posto, ili 804,5 milijuna kuna više nego li je bilo planirano. U odnosu na godinu prije, prihod od PDV-a porastao je za 8,4 posto.
Više od plana prikupljeno je i od poreza na dobit, a iznos od 3,1 milijarde kuna, za 8,1 posto je viši nego li je bilo planirano, dok u odnosu na godinu prije porast iznosi 15,6 posto. Takva stopa rasta rezultat je rasta industrijske proizvodnje i povećanja prihoda poduzeća, ističu iz resora financija.
No, nasuprot tim porezima neki su porezni prihodi zabilježili podbačaj.
Tako je manje od planiranog ostvareno od poreza na dohodak (3,1 milijarda kuna, ili 4,2 posto manje od plana), a taj je prihod i za 7,4 posto manji nego 2002. To se pak objašnjava i izmjena Zakona o porezu na dohodak, koje se primjenjuju od početka prošle godine.
I podatci o prošlogodišnjem izvršenju proračuna pokazuju daljnje probleme u naplati nekih trošarina. Ukupno je od trošarina proračun uprihodovao 7,8 milijardi kuna, što je porast od 5 posto u odnosu na godinu prije, ali je i za više od 200 milijuna kuna manje nego li je bilo planirano.
Osim trošarina na motorna vozila (međugodišnji rast od 19,5 posto, te više od plana za 21,3 posto), na bezalkoholna pića (10,6 posto više od plana), te na luksuzne proizvode (11,3 posto više od plana), sve ostale komponente trošarina bilježe podbačaj u odnosu na plan.
Tako su trošarine na naftne derivate, koje su i najznačajnije u ukupnim trošarinama, sa prikupljenih 3,3 milijarde kuna, porasle za 0,5 posto u odnosu na 2002., ali i podbacile za oko 200 milijuna kuna u odnosu na plan.
I trošarine na duhanske prerađevine, sa 2,3 milijarde kuna, iako za 7,1 posto više nego li 2002, u odnosu na plan podbacile su za 122 milijuna kuna.
Možemo zaključiti da je još uvijek razvijeno crno tržište duhanskim proizvodima, te naftnim derivatima, a njihovim suzbijanjem mogli bi se značajnije povećati porezni prihodi proračuna od posebnih poreza, ističu iz Ministarstva financija.
Jedan od najznačajnijih prihoda proračuna su doprinosi socijalnog osiguranja. Od doprinosa je prošle godine proračun uprihodovao 27,4 milijarde kuna, što je 8,8 posto više nego li godinu prije, a što se prvenstveno objašnjava izmjenama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja.
No, unatoč tomu, ističu financijaši, ostvareni prihodi od doprinosa za 250 su milijuna kuna manji nego li je bilo planirano.
Ukupni rashodi i potpore, iskazani prema gotovinskom načelu, po preliminarnim su podacima izvršeni u iznosu od 80,44 milijarde kuna, što je za 9,6 posto više u odnosu na 2002., a u odnosu na planirane rashode predstavlja prekoračenje za 684 milijuna kuna.
Kod tekućih rashoda, realiziranih u iznosu od 75,04 milijarde kuna, 2,1 posto više od planiranog, gotovo sve komponente zabilježile su probijanje planskih vrijednosti.
Prvenstveno se to odnosi na izdatke za transfere stanovništvu koji su premašili plan za 741 milijun kuna (ili za 2,6 posto), sa međugodišnjim rastom od 8,5 posto.
Značajan porast u odnosu na 2002. bilježe i rashodi za plaće i doprinose, koji su plan premašili za 285 milijuna kuna. U Ministarstvu financija to objašnjavaju nedovoljno brzom mirovinskom reformom, te povećanjem izdataka za plaće u Ministarstvu obrane.
Plan su premašili i rashodi za subvencije, a sa izvršenih 4,3 milijarde kuna u prošloj godini subvencije su se gotovo udvostručile u odnosu na 2002.
Porast u odnosu na 2002., za 10 posto, bilježe i rashodi za plaćanje kamata. Ukupni su rashodi za plaćanje kamata iznosili 3,6 milijardi kuna, od čega je 1,7 milijardi domaćih i 1,9 milijardi kuna stranih kamata.
Visok međugodišnji rast, od 32,7 posto bilježe i kapitalni rashodi, ali ostvareni u iznosu od 4,1 milijardu kuna, oni su manji nego li je bilo planirano i to za 364 milijuna kuna.
(Hina) xbn yds