Odbor je, naime, u Hrvatskoj narodnoj banci danas održao svoju 13. sjednicu, a uz raspodjelu monetarnog zlata, razgovaralo se i o raspodjeli sredstava bivše Narodne banke Jugoslavije kod komercijalnih banaka, te ponovno i o nestalih 589 milijuna dolara s računa mješovitih banaka.
Rogić je izvijestio kako je danas dogovorena raspodjela monetarnog zlata pohranjenog u dvije banke. Od ukupno 8,5 tona toga zlata, Hrvatskoj, prema Ugovoru o sukcesiji, pripada 23 posto, ili 1,946 tona zlata, vrijednog 24,5 milijuna dolara, kazao je.
Vjeruje da će se to raspodijeliti u idućih mjesec dana, a dvije strane banke u kojima je zlato deponirano sa svakom će od središnjih banaka država sljednica bivše SFRJ dogovoriti da li to zlato isplatiti u polugama, u novcu, ili ga i dalje ostaviti deponiranog u tim bankama.
Razgovaralo se i o 212 milijuna dolara depozita na deviznim računima bivše NBJ kod komercijalnih banaka, ali će se raspodjela dogovoriti na sastanku Odbora krajem lipnja u Skoplju.
Ti su depoziti na računima komercijalnih banaka u 12 zemalja, a kako postoji sumnja tužbi nekih od tih banaka protiv bivše NBJ, ostavljeno je da se to ispita do sljedeće sjednice Odbora u Skoplju kada bi se trebala dogovoriti i raspodjela, kazao je Rogić.
No, i dalje ostaje nerazjašnjeno pitanje 589 milijuna dolara novca nestalog iz mješovitih banaka.
Stav Srbije i Crne Gore i dalje je isti i ne postoji pristup dokumentaciji da se otkrije puna istina, kazao je Rogić.
Kako je stav ostale četiri države (Hrvatske, Slovenije, BiH i Makedonije) isti, zatraženo je da stalni zajednički odbor naloži osnivanje radne skupine i dostupnost arhivi bivše NBJ kako bi se utvrdila prava istina, istaknuo je.
Stalni zajednički odbor, kao tijelo koje će raspravljati sva pitanja koja se jave tijekom provedbe Ugovora o sukcesiji, treba se sastati u roku dva mjeseca od stupanja Ugovora na snagu. Kako Ugovor, kojega je Hrvatska posljednja ratificirala upravo zbog problema nestalih 589 milijuna dolara, stupa na snagu sutra, 2. lipnja, prva sjednica zajedničkog odbora treba se održati u roku dva mjeseca.
Ako ne uspije ni traženje preko zajedničkog odbora, četiri su se države složile da se konačno pokrene tužba protiv Narodne banke Srbije koja je pravna sljednica svih arhiva bivše NBJ, kazao je Rogić koji smatra da je tužba izgledna opcija.
Problem nestanka 589 milijuna dolara iz mješovitih banaka (umjesto 645 milijuna dolara koliko se navodi u Ugovoru o sukcesiji, ustanovilo se da je ostalo 56 milijuna dolara) otkriven je još na prvom sastanku Odbora u rujnu 2001. i još uvijek nije dobivena dokumentacija i nije utvrđeno tko je dao nalog i kada su ta sredstva skinuta.
Da se moglo raspodijeliti tih 589 milijuna dolara, kojih evidentno nema, pitanje pokrivanja dugova bivše države, koje će Odbor tek razmatrati, bilo bi lakše riješiti, kazao je Rogić.
Naime, Odbor još nije otvorio pitanje dugova bivše države.
Koliki će ti dugovi biti još se ne zna, a Rogić spominje npr. obveznice bivše države još iz 1988., čiji se iznos sa 80 milijuna dolara, uz kamatu od 5 posto godišnje, udvostručio i iznosi 162 milijuna dolara. Tu su i neki dugovi prema Libiji, te čak i dug iz bivše Kraljevine Jugoslavije, kazao je Rogić.