Najviše je kandidata doktoriralo na Sveučilištu u Zagrebu - 84,4 posto, 7,5 posto na riječkom, 4,7 posto na splitskom i 3,4 posto na osječkom sveučilištu.
Najviše doktorskih disertacija bilo je na području medicinskih znanosti (28 posto), zatim prirodnih znanosti (20,9 posto), tehničko-tehnoloških znanosti (18,4 posto), društvenih znanosti (16, 2 posto), humanističkih znanosti (8,4 posto) i na području biotehničkih znanosti (8,1 posto).
Prosječna starost promoviranih doktora znanosti je 39,5 godina - žene su u prosjeku nešto mlađe i imaju 39 godina od muškaraca koji imaju 40 godina.
Najviše promoviranih doktora znanosti, njih 165, zaposleno je u djelatnosti obrazovanja, većinom na visokim učilištima, u djelatnostima istraživanja i razvoja 68, u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 60, u ostalim djelatnostima 22, a nezaposlenih je šest.
Čak 93,8 posto doktora znanosti već je steklo naslov magistra te u 92 posto slučajeva doktorska disertacija bila je iz istoga znanstvenog područja kao i magistarski rad.