Taj su sastanak dogovorili ministri vanjskih poslova triju zemalja prošli tjedan na sastanku u Portorožu. Hrvatski ministar Miomir Žužul izjavio je tada nakon sastanka sa slovenskim i talijanskim kolegama Dimitrijem Rupelom i Francom Frattinijem da se "pitanje implementacije ZERP-a može rješavati samo u okviru odluka Hrvatskog sabora te da rješenje mora biti u duhu Europske unije".
Hrvatski je sabor 3. listopada prošle godine u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora, proglasio Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas s odgodom primjene na godinu dana, te bi, sukladno tome, ta mjera trebala stupiti na snagu 3. listopada ove godine. Razdoblje od izglasavanja do početka primjene ZERP-a ostavljeno je kako bi se sa susjednim zemljama postigao dogovor o modalitetima primjene te mjere. Odluku Hrvatskog sabora Italija i Slovenija su ocijenile "jednostranim potezem", a sličnu su ocjenu dale i europske institucije.
U studenom prošle godine u Veneciji je održana ministarska konferencija o ribarstvu u Sredozemlju. Na konferenciji, na kojoj su sudjelovali ministri poljoprivrede i ribarstva 24 zemlje članice Opće ribarske komisije za Sredozemlje (GFCM) i predstavnici Europske komisije, izglasana je deklaracija u kojoj se daje poticaj proglašenju ribolovnih zona, ali se proglašenje istodobno uvjetuje "usklađenim regionalnim pristupom, dijalog i koordinacijom".
Uoči sastanka u Bruxellesu, ljubljanski list Delo objavio je da će Slovenija i Italija zaprijetiti Hrvatskoj blokadom ulaska u EU ne bude li spremna na kompromise u vezi sa ZERP-om. Isti list navodi da su Italija i Slovenija predložile tri načina rješenja toga pitanja; odgoda početka primjene pojasa, pristanak na trostrano zajedničko upravljanje zonom ili odluka da ZERP ne vrijedi za Sloveniju i Italiju.
Slovenija i Italija imaju različite motive u protivljenju ZERP-u. Slovenija izražava zabrinutost da taj pojas prejudicira još nedefiniranu graničnu crtu u Piranskom zaljevu, dok je talijansko protivljenje ekonomske naravi. Četiri tisuće talijanskih ribara besplatno izlovljava ribu u vodama, koje pripadaju hrvatskom zaštićenom pojasu, a nakon stupanja na snagu ZERP-a, mogli bi loviti samo višak ribe i to uz novčanu naknadu.
Hrvatskoj je u interesu da uoči summita EU-a 17. i 18. lipnja, kada očekuje odluku o kandidatskom statusu i datumu za početak pregovora, zatvori sva otvorena pitanja sa članicama EU-a.
Europska komisija istaknula je da želi pomoći trima stranama u pronalaženju rješenja, ali da ni u kom slučaju ne želi arbitrirati. Direktor za zapadni Balkan u Općoj upravi Europske komisije za vanjske odnose Reinhard Priebe izjavio je prošli tjedan za boravka u Zagrebu kako očekuje da bi to pitanja na sastanku u Bruxellesu moglo biti riješeno.