Ova je godina, međutim, za srbijansku vladu prošla uglavnom uspješno, već zbog same činjenice da je vlada, unatoč manjinskoj podršci u parlamentu koja prijeti stalnim narušavanjem, uspjela opstati dvije godine. I parlament, kao i izvršna vlast, upućuje sebi pohvale podatkom da je ove godine doneseno čak 200 zakona, koji su - kako tvrde - usuglašeni s europskim zakonodavstvom.
Politički događaji koji su obilježili godinu koja odlazi ipak su početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, neizvjesna sudbina državne zajednice s Crnom Gorom, te određivanje početka pregovora (u siječnju iduće godine) o statusu Kosova.
Oko svih tih pitanja i ove godine je politička scena bila podijeljena: unatoč tome što je veliki broj optuženih pred Haškim sudom dobrovoljno otišao u Den Haag, najznačajniji optuženik Ratko Mladić, ali i Goran Hadžić, Zdravko Tolimir i Stojan Župljanin, nije lociran i vlasti uporno tvrde da on nije u državi. Carla del Ponte, pak, tvrdi stalno isto: da je Mladić između Srbije i Republike Srpske i da i dalje ima potporu nekih vojnih krugova u Srbiji. Zato bi, kako upozoravaju i srbijanski političari, i tek započeti pregovori s EU mogli biti obustavljeni, jednako kao i razvoj odnosa s SAD-om, koji ponovo zamrzava sredstva što su već bila namijenjena Srbiji za iduću godinu.
Na gospodarskom planu, u Srbiji je nastavljena privatizacija i porasla je proizvodnja. Stručnjaci, međutim, upozoravaju na ključni utjecaj politike, jer gospodarskog oporavka i uspješnog nastavka privatizacije nema bez stranih investicija, dakle, bez izručenja Mladića Haaškom sudu.
Srbiju 2005. godine obilježila su i suđenja za ubojstvo premijera Đinđića 2003. godine, koje još traje, te nedavna prva osuđujuća presuda Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu optuženima za ratne zločine na Ovčari kod Vukovara 1991. godine, kao i nove optužnice za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini (Zvornik i netom započeto suđenje "Škorpionima").
Na političkom planu, ponovo se aktualizirala podjela na "dvije Srbije": jedne koja teži Europi i koja se suočava s prošlošću i druge koja, u vidu radikala Vojislava Šešelja i socijalista Slobodana Miloševića (koji podržavaju manjinsku vladu Vojislava Koštunice) vodi ka restauraciji Miloševićeva režima. Sva istraživanja javnog mnijenja pokazuju rast podrške radikalima, podjelu onih koji izlaze na izbore na pristaše Demokratske stranke Borisa Tadića i Demokratske stranke Srbije premijera Koštunice kao i stalni rast broja suzdržanih, razočaranih sporošću promjena u društvu te za većinu stanovništva teškom gospodarskom situacijom. Unatoč tome što su nadležni za ovu godinu obećali jednoznamenkastu inflaciju, nacionalni dinar je otklizao prema dolje za gotovo 20 posto.
U dobre rezultate ove godine svakako će se uvrstiti poboljšanje odnosa sa susjedima, u prvom redu s Hrvatskom, s kojom je tijekom godine SCG potpisala cijeli niz sporazuma, među kojima je započela primjena Sporazuma o zaštiti manjina u obje zemlje. Osim toga, i jedna i druga strana upozoravaju na uzlazni trend odnosa, o čemu svjedoče i uzajamni posjeti hrvatskog i srbijanskog premijera SCG i Hrvatskoj, kao i posjeti predsjednika Stjepana Mesića Beogradu i predsjednika SCG Svetozara Marovića Zagrebu, pri čemu se naglašavalo da otvorenih pitanja ima, ali da ima spremnosti da se ona dijalogom riješe.