U knjizi, koju je priredio akademik Dubravko Jelčić, na više od 300. stranica prikupljeni su Strossmayerovi govori i spisi, poput govora na svečanosti njegova biskupskoga ustoličenja 1850., govora o potrebi osnivanja akademije znanosti i sveučilišta u Zagrebu, saborskog govora o državno-pravnim odnosima Hrvatske i Ugarske te govora na Prvom vatikanskom koncilu.
Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić kazao je kako su aktivnosti akademika Jelčića na priređivanju knjiga u toj Matičinoj bibiloteci "sustavan i smišljen rad na rehabilitaciji onoga što nam hrvatska ideja danas može značiti, a da se pri tome ne zagovara vlastita izolacija ili provincijalizacija".
Ocijenivši kako je Strossmayerovo hrvatstvo bilo "potpuno racionalizirano", a jugoslavenstvo "kroatocentrično", Zidić je kazao kako je Strossmayer jasno izricao svoju duhovnu i političku poziciju, "jer mu je bilo jasno da, ako se stvari prepuste vremenu, vrijeme uvijek presuđuje na štetu manjih i slabijih".
Akademik Jelčić je ustvrdio kako je potreban nov pristup nizu događaja i osoba iz 19. stoljeća, kako bi se ispravile krivotvorine i došlo do novih spoznaja.
"O Strossmayeru se govorilo kako je njegovo jugoslavenstvo idejni začetnik Jugoslavije, stvorene 1918., a nema ništa netočnije od toga, jer sve što je pisao, govorio i radio svjedoči upravo suprotno", kazao je Jelčić, dodavši kako se usporedbama Strossmayerovih i Starčevićevih razmišljanja može zaključiti da su njih dvojica o ključnim pitanjima hrvatske politike 19. stoljeća mislila gotovo isto, s vrlo malim razlikama.