Martić (60) se po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti tereti u 19 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja, zbog progona na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubojstva, zatvaranja, mučenje, nehumane postupke, okrutno postupanje, deportaciju, prisilno preseljenje, pljačke javne i privatne imovine, razaranja naselja i napade na civile.
Tereti ga se kao jednog od ključnih sudionika udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja okupiranih područja Hrvatske radi pripajanja jedinstvenoj srpskoj državi, koja je po planovima režima Slobodana Miloševića u Beogradu trebala nastati nakon raspada SFRJ.
Optužba, koju predstavlja tužitelj Alex Whiting, najavila je izvođenje 63 svjedoka i velikog broja dokaza, dokumenata transkripata, audio i video zapisa.
Suđenje se odvija pred raspravnim vijećem kojim predsjeda južnoafrički sudac Bakone Justice Moloko.
Martić, koji je u pritvoru ICTY od dobrovoljne predaje 15. svibnja 2002., često se žalio da rekordno dugo čeka suđenje, no zauzvrat ga čeka vrlo temeljito pripremljena optužnica i dokazni materijal, koji precizno rekonstruiraju njegovu odgovornost za ubojstva stotina Hrvata, Bošnjaka i drugih nesrba u Hrvatskoj i BiH.
Krunski svjedok protiv njega bit će politički čelnik pobunjenih Srba u Kninu Milan Babić, koji je priznao zločine nad Hrvatima i osuđen je na 13 godina zatvora.
Prva optužnica protiv Martića potvrđena je i objavljena 25. srpnja 1995., i teretila ga je samo da je planirao i zapovijedio raketiranje Zagreba, 2. i 3. svibnja 1995.
Proširena optužnica po kojoj mu se sudi datirana je s 18. prosinca 2002.
Martić je u vlasti pobunjenih Srba obnašao različite dužnosti od ministra policije i obrane, do predsjednika tzv. Republike Srpske Krajine 1994/95. godine, kada je pobunjenička vojska poražena u operaciji Oluja.