"Informacija je točna. Među onima koje smo isplatili je i dvoje od troje hrvatskih štediša koji su našu banku tužili na sudu u Strasbourgu", izjavio je za "Finance" Bojan Ožura, direktor "stare" Ljubljanske banke.
Ožura je pojasnio da su isplatili uloge dvojice štediša koji su banku tužili u Strasbourgu nakon što su u Hrvatskoj iskoristili sva pravna sredstva koja su im stajala na raspolaganju. Treći od spomenute trojice nije isplaćen, jer u Hrvatskoj nije iskoristio sva raspoloživa pravna sredstva, pa po ocjeni banke o njegovu slučaju Europski sud za ljudska prava ne može odlučivati.
Kako navode "Finance", spomenutim je manevrom, po ocjeni nekih slovenskih poznavatelja, slovenska strana slučaj spomenute tužbe trojice hrvatskih štediša učinila "mrtvim", izbjegavši da presuda postane presedan i za sve ostale neisplaćene štediše.
"Europski sud za ljudska prava proglasio se mjerodavnim za spomenuti slučaj mimo slovenskih očekivanja. Slovenska strana sada je očito izvela manevar kojim štediše gube osnovu za tužbu", navodi list tvrdnje anonimnih slovenskih poznavatelja ovoga slučaja.
Kako pišu "Finance", spomenuta skupina štediša isplaćena je iz sredstava dobivenih prodajom jedne nekretnine Ljubljanske banke u Osijeku.
Službeni predstavnici slovenskog ministarstva financija i vladini dužnosnici zaduženi za sukcesiju bivše Jugoslavije, u okviru koje se u Sloveniji vodi i slučaj neisplaćenih štediša banke u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji, odbili su dati komentar, ali su potvrdili da su obaviješteni o potezu Ljubljanske banke prema dijelu štediša.
Ustavni sudac Ciril Ribičič izjavio je da se s pitanjem tužbe hrvatskih štediša pred sudom u Strasbourgu nije posebno bavio i da u izjavama mora biti suzdržan jer bi slučaj ponovo mogao doći na slovenski ustavni sud, ali je dodao: "Na sudu za ljudska prava u Strasbourgu možemo prije ili kasnije očekivati da će doći do odluke o slučaju. Sud je naime očito ocijenio da postoje procesne pretpostavke za raspravu o sadržaju tužbe. Ne mogu dati prosudbu o tome da li su podaci (o isplaćenoj skupini štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj) u konkretnom slučaju nešto promijenili", rekao je Ribičič, ustavni sudac i profesor europskog prava na Pravnom fakultetu u Ljubljani.
Ustavnim zakonom iz 1994. slovenski je parlament osnovao Novu ljubljansku banku, koja je preuzela aktivu dotadašnje Ljubljanske banke, dok su potraživanja deviznih štediša s područja bivše Jugoslavije, osim onih u Sloveniji, prebačeni na Ljubljansku banku d.d. (staru). Problem deviznih štediša izvan Slovenije od tada se u Sloveniji tretira kao pitanje sukcesije bivše Jugoslavije, odnosno problem nastao s raspadom jugoslavenskog financijskog tržišta, s tezom da bi svaka od bivših republika bivše Jugoslavije trebala isplatiti devizne štediše na svom teritoriju. Hrvatska strana vidi to pitanje kao odnos između banke i štediša, ali i otvoreno bilateralno pitanje koje već niz godina opterećuje odnose dviju država.