Studija se temelji na anketi provedenoj među izvršnim direktorima najvećih svjetskih kompanija a ove je godine očitovala oslabljeni optimizam u pogledu rasta svjetskog gospodarstva u odnosu na stanje u prošloj godini.
Tako je samo trećina ispitanika, odnosno njih 36 posto, izrazila veći optimizam u pogledu svjetskog gospodarstva u odnosu na 31 posto ispitanika čiji je optimizam oslabljen. Prošle je pak godine gotovo 70 posto ispitanika izrazilo veći optimizam u vezi sa svjetskim gospodarstvom dok je samo njih 12 posto bilo manje optimistično.
Istodobno, čak 54 posto ispitanika izjavljuje da planira povećati ulaganja u inozemstvu, što je najveći udio u razdoblju od 2000. Studija je pokazala da je u 2004. priljev inozemnih ulaganja u svijetu porastao je za dva posto na ukupno 648 milijardi dolara. Riječ je o prvoj pozitivnoj promjeni u spomenutom razdoblju.
"Izvršni direktori svjetskih kompanija suočavaju se s nizom međusobno suprotstavljenih pritisaka koji bi mogli usporiti oporavak inozemnih izravnih ulaganja", upozorio je Paul Laudicina, izvršni direktor Globalnog vijeća za poslovnu politiku, autora studije.
"Imperativ visoke stope rasta i ponovno jačanje aktivnosti spajanja i akvizicija kočit će zanimanje ulagača, budući da će ih upućivati za održavanje gotovinskih rezervi zbog brojnih rizika prisutnih u današnjem svijetu", tumači Laudicina. Kompanije pak koje ne posegnu za strateškim ulaganjima kako bi izgradile svoju poziciju u svijetu bit će najosjetljivije na pritisak konkurencije, zaključuje on.
Ispitanici su pokazali najveću sklonost ulaganjima u Kinu, Indiju i istočnu Europu još od 1998. a uz tržišta istočne Europe. Paralelno trendu pojačane mobilnosti ulaganja u istraživanje i razvoj, Sjeverna Amerika i zapadna Europa polako gube na privlačnosti a u prvi plan izlaze centri znanja u svijetu u razvoju, ističu autori studije.
Gotovo polovina ulagača namjerava u sljedeće tri godine povećati ulaganja u istraživanje i razvoj dok ih samo tri posto namjerava smanjiti. Istodobno će gotovo tri četvrtine povećanih ulaganja biti usmjereni na Aziju i istočnu Europu.
U tom će kontekstu u središtu pozornosti ulagača biti Kina i Indija, ističu autori studije A.T. Kearney, napominjući da nešto više od 40 posto ispitanika namjerava u sljedeće tri godine ulagati u istraživanje i razvoj u tim zemljama. Gotovo jedna trećina ulagača navela je pak lokacije u istočnoj Europi kao odredišta svojih aktivnosti na području istraživanja i razvoja.
SAD je pak prvi puta zabilježio pad s drugog na treće mjesto po privlačnosti za strane ulagače, i to u prvom redu u sektoru proizvodnje i financijskih usluga.
Zapadnoeuropske zemlje bilježe najslabiju zastupljenost među prvih 10 najatraktivnijih odredišta za izravna inozemna ulaganja od 1999. pa su samo dvije zemlje, Velika Britanija i Njemačka, uspjele zadržati pozicije među prvih 10 dok ih je u razdoblju od 2000. do 2004. bilo čak pet. Pritom je Velika Britanija uspjela zadržati četvrto mjesto među prvih 10 a Njemačka je zabilježila pad s petog na deveto mjesto. Francuska je pala sa šestog na 14. mjesto, Italija s devetog na 19. a Španjolska s 13. na 17. mjesto.
U 2004. 15-člana je Europska unija kao cjelina zabilježila pad priljeva inozemnih ulaganja od 40 posto na ukupno 196 milijardi dolara, što je najniža razina u proteklih šest godina. Glavni su razlozi tog pada spori gospodarski rast, povlačenje ulaganja i znatne rate zajmova koje su inozemni ogranci otplaćivali matičnim kompanijama, tumači A. T. Kearney.
Tržišta u istočnoj Europi istodobno su zabilježila visoku razinu povjerenja inozemnih ulagača pa se Poljska našla na petom, Rusija na šestom, Mađarska na 11., Češka na 12., Turska na 13. a Rumunjska na 25. mjestu popularnih odredišta za ulaganja. Sve su te zemlje, uz izuzetak Poljske, zabilježile rast povjerenja ulagača i rekordno visok rejting, dodaju u A.T. Kearneyu.
Poljska, Rusija, Turska, baltičke zemlje i Češka spadaju istodobno među vodećih 10 zemalja s najboljim izgledima za ulaganje u budućnosti. Pristup EU osigurao je bolji pristup njihovim tržištima, smanjivši prepreke ulaganjima i ojačavši stabilnost tržišta.
Očekivani pristup EU ojačao je povjerenje ulagača u zemlje-kandidate poput Rumunjske i Turske, bilježe autori studije, ističući da su obje navedene zemlje prvi puta ušle među 25 najprivlačnijih odredišta za strane ulagače.
Zanimanje ulagača za tu regiju vjerojatno će ojačati relativno visoke stope gospodarskog rasta, niži korporativni porezi i povoljne razine produktivnosti, koje će donekle amortizirati rast troškova, navodi se u A.T. Kearneyu.
Ulagači u sektoru telekomunikacija pokazuju pak najveće povjerenje u istočnoeuropska tržišta pa je Poljska zauzela prvo, Mađarska drugo, baltičke države četvrto, Češka peto, Slovačka šesto, Turska deveto a Hrvatska 15. mjesto na popisu najpopularnijih odredišta za ta inozemna ulaganja.