FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GfK: privatni investitori skloni su niskorizičnim ulaganjima

ZAGREB, 7. prosinca 2005. (Hina) - Privatni investitori u Europi iSAD-u skloni su niskorizičnim ulaganjima, a u skladu s tom svojomorijentacijom spremni su prihvatiti niže prihode na investicije,pokazuje istraživanje GfK, jednog od vodećih međunarodnih instituta zaistraživanje tržišta.
ZAGREB, 7. prosinca 2005. (Hina) - Privatni investitori u Europi i SAD-u skloni su niskorizičnim ulaganjima, a u skladu s tom svojom orijentacijom spremni su prihvatiti niže prihode na investicije, pokazuje istraživanje GfK, jednog od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta.

Riječ je o istraživanju ulagačkih stavova i ponašanja Europljana i Amerikanaca, koje GfK provodi u suradnji sa Wall Street Journalom, pod nazivom 'Investicijski barometar'.

Investicijske navike građana nisu se značajnije promijenile u odnosu na prethodno istraživanje, tako da otprilike polovica privatnih osoba u zapadnoj Europi višak novca deponira na štedne račune, oko 38 posto investira u životno osiguranje i mirovinske fondove, a 20 posto ulaže u fondove, dionice i druge vrijednosnice.

Štediše u SAD-u također su oprezni pa ih više od polovice ulaže u životno osiguranje ili mirovinske fondove. Po prvi put od 2002. godine, otkad se provodi istraživanje, ti oblici štednje atraktivniji su za Amerikance od ulaganja u dionice i fondove.

Anketiranima se, uz ostalo, postavlja i pitanje kako bi investirali određenu svotu (zapadna Europa 50 tisuća eura, SAD 50 tisuća dolara, srednja i istočna Europa 25 tisuća eura) i koji oblik ulaganja bi odabrali.

Zapadni Europljani u manjoj mjeri odgovaraju da bi stavili novac na štedne račune, uložili u životno osiguranje i mirovinske fondove, a u većoj mjeri bi uložili u obveznice, fondove i dionice.

Analitičari, međutim, ističu da je prisutna razlika između preferirane opcije ulaganja i stvarnosti. Tako, među zapadnim Europljanima, u skupini onih koji su se izjasnili za ulaganja na štedne račune, 53 posto to zaista već čini. Od onih koji su za životno osiguranje ili mirovinske fondove, 38 posto to zaista čini, kao i 20 posto onih koji biraju dionice ili fondove, dok samo 8 posto onih koji su se izjasnili za obveznice to zaista čini.

Posebno velik raskorak između stvarnog ulagačkog ponašanja i ulagačkih preferencija, zamijećen je u srednjoj i istočnoj Europi. Na primjer, četvrtina stanovnika te regije trenutno ulaže na štedne račune, dok ih se polovica izjašnjava da bi to učinila, kad bi na raspolaganju imali 25 tisuća eura.

Još više ispitanika u toj regiji izjasnilo se da bi taj novac uložilo u equity fondove, a tri četvrtine kaže da bi uložilo u životno osiguranje ili mirovinske fondove, dok ih u stvarnosti to čini samo petina.

U SAD-u, 56 posto ispitanika ističe da bi 50 tisuća dolara uložili u fondove i dionice. Trenutno najpopularniji oblik štednje u SAD-u je ulaganje u životno osiguranje i mirovinske fondove, a slijede vrijednosni papiri, tijesno ispred štednih depozita.

Brojni ispitanici nisu se izjasnili ni za jedan od ponuđenih oblika štednje. U SAD-u takvih je bilo 6 posto, 10 posto u zapadnoj Europi, a u Švicarskoj, zemlji poznatoj po tradiciji bankarstva, čak 25 posto. U srednjoj i istočnoj Europi bilo ih je 8 posto, pri čemu u Češkoj gotovo jedna četvrtina.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙