Kako je dodao ta komponenta u suradnji sa staljinistima donosila je s vremenom i zlo i smrt u Hrvatsku, represiju, koja se u nekim oblicima produžila sve do konačne propasti SFRJ
Šeks je napomenuo kako su represiju najbolje osjetili oni koju su završili na Golom otoku, rekavši da je i Hrvatsko proljeće utjecalo na slamanje velikosrpskog i jugounitarističkog državnog koncepta.
Na vrijednostima antifašizma, na demokratskim i slobodarskim idejama proizišlima iz ZAVNOH-ovske i nazorovske Hrvatske, nastala je današnja Hrvatska, koja je očuvala svoju opstojnost zadavši u Domovinskom ratu smrtonosan udarac ozloglašenu agresoru, istaknuo je.
Po Šeksovim riječima današnja Hrvatska svim je svojim potencijalima okrenuta budućnosti, i u potpunosti dijeli vrijednosti i težnje suvremene europske demokracije, čiji je sastavni i neizostavan element antifašizam.
Predsjednik Organizacijskog odbora skupa akademik Petar Strčić u pozdravnom je govoru, uz ostalo, istaknuo da je Hrvatska u Drudom svjetskom ratu proživljavala najteže razdoblje svoje povijesti, našavši se između dvaju najvećih zala 20. stoljeća: totalitarističkoga i smrtonosnog staljinizma i hitlerizma.
Hrvatska se, zahvaljujući vlastitim snagama, zauvijek našla na pobjedničkoj antifašističkoj strani, ali, na žalost, neko vrijeme i na staljinističkoj, ustvrdio je, uz ostalo, akademik Strčić.
Akademik Dušan Bilanždić u uvodno je među ostalim istaknuo da je nakon raspada bivše države i smjene vlasti u Hrvatskoj 1990. stradala istina o narodnooslobodilačkoj borbi.
Po njegovoj ocjeni unitaristička politika u Jugoslaviji do te je mjere obezvrijedila udio Hrvatske u antifašitstičkom ratu kao da ga nije ni bilo, svojatajući tu borbu kao svoje djelo.
Bilandžić drži da je politička mudrost nalagala da se Hrvatska prikaže kao vodeća antifašistička zemlja u bivšoj držvi, kao zemlja koja je više pridonijela borbi protiv fašizma od ikojeg drugoga okupiranog europskog naroda. To bi suverenoj Hrvatskoj puno pomoglo o otvaranju vrata u demokratski svijet, posebno u EU, istaknuo je, uz ostalo, Bilandžić.
Za dvodnevna skupa, među ostalim, o spomenutoj temi govorit će Vladimir Stipetić, Dubravko Jelčić, Franjo Šanjek, Ivo Goldstein, Hrvoje Matković, Ivo Čizmić, Josip Jurčević, Zdravko Dizdar, Hodimir Sirotković, Ivo Banac i Nedjeljko Mihanović.
Skup podijeljen u pet cjelina, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa, priredila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u povodu 60. obljetnice svršetka Drugoga svjetskog rata te sloma nacifašističkoga društvenog i državnog sustava.