"Ti su razgovori s Austrijom počeli prije sedam godina, a još je Vlada Ivice Račana 2003. počela pregovore i osnovala povjerenstvo za pripreme sporazuma i ugovora", rekao je Šeks.
Podsjetio je da je odlukom AVNOJ-a 1944. njemačka narodna manjina proglašena kolektivnim krivcem u tadašnjoj Jugoslaviji, kada joj je konfiscirana cjelokupna pokretna i nepokretna imovina. "Za pitanje Nijemaca to je moralno, a ne financijsko pitanje", rekao je Šeks.
Istaknuo je kako se javilo 447 ljudi, austrijskih državljana, koji su naznačili imovinu koja bi im se trebala vratiti, ali bez konkretizacija. Drži da su sve brojke koje se navode pretjerane, te procjenjuje da je riječ o znatno manjim obvezama Hrvatske.
Komentirajući političke i financijske implikacije tog sporazma i mogućnost da se otvori "Pandorina kutija" želja Italije, Mađarske i Njemačke, Šeks je ustvrdio kako se to neće dogoditi.
Licemjerno je od današnje oporbe, a nekadašnje vladajuće koalicije kritizirati taj prijedlog zakona jer su ga oni predložili, a zakon je izglasovan u Saboru, rekao je Vladimir Šeks.
Podsjetio je da je Ivica Račan, koji je 2002. bio premijer, predložio izmjenu Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenskog režima, i tom je izmjenom utvrđena mogućnost da na temelju međudržavnih ugovora strani državljani mogu ostvarivati pravo na naknadu.
Za ratifikaciju takvoga međudržavnog ugovora potrebna je dvotrećinska većina u Saboru. Kad ga Vlada nakon parafiranja potpiše, doći će u Sabor, nakon čega slijedi postupak ratifikacije zakona o potvrđivanju ugovora između Hrvatske i Austrije, rekao je, među ostalim, Vladimir Šeks.