"Cilj je bio da JNA s elitnim postrojbama ostvari duboki prodor u teritorij Hrvatske, no dugo zadržavanje kod Vukovara i pritisak međunarodne zajednice učinili su da JNA odustane od 'Plana A' a potom i od 'Plana B', te na kraju zauzme teritorij kasnije poznat kao Sektor Istok", kazao je general Agotić koji je u vrijeme bitke za Vukovar bio zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).
Kao svjedok optužbe na suđenju generalu Mili Mrkšiću, zapovjedniku 1. Gardijske brigade JNA koja je 1991. napadala Vukovar i njemu podređenim oficirima Miroslavu Radiću i Veselinu Šljivančaninu, Agotić je prije objasnio da je JNA po 'Planu A' trebala zauzeti cijelu Hrvatsku, po 'Planu B' teritorij istočno od crte Karlobag-Karlovac-Virovitica, da bi se na kraju zadovoljila sa svojevrsnim 'Planom C' - okupacijom 30 posto teritorija Hrvatske.
Agotić, koji je do prelaska na hrvatsku stranu u srpnju 1991. bio visoki obavještajni časnik Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva, u svojem je trodnevnom iskazu pred ICTY-em dao niz stručnih podataka o ustroju i djelovanju službe sigurnosti JNA, o oduzimanju oružja Teritorijalne obrane (TO) RH, o organizaciji i naoružavanju hrvatske obrane, blokadi vojarni i borbi s neusporedivo nadmoćnijim agresorom.
Odgovarajući na dodatno ispitivanje tužitelja Age Khana rekao je kako je snaga i vatrena moć JNA bila "neusporediva" s onom koju su imali branitelji Vukovara 1991.
Vukovar je napadala "elitno naoružana i osposobljena" 1. Gardijska brigada JNA s 4500 do 5000 ljudi, zajedno s tisućama pripadnika srpske TO i dobrovoljaca, podržana topništvom s druge obale Dunava i zrakoplovstvom s aerodoroma u Batajnici i Tuzli, dok su branitelji Vukovara imali nešto minobacača i streljačko oružje, rekao je svjedok.
On je citirao i izvješće jednog britanskog časnika koji je s vojvođanske strane pratio silovito granatiranje Vukovara snaga JNA te zabilježio kako "s druge strane nije bilo odgovora".
Ispričao je kako su ga zapovjednici obrane znali izvijestiti da je nekad palo i do 5000 topničkih i minobacačkih projektila na Vukovar, veliki dio njih na bolnicu.
Agotić je u iskazu odbacio neke od često ponavljanih teza obrane Mrkšića, Šljivančanina i Radića, kao što su one o "napadu na Vukovar radi deblokade vojarne JNA" i "nelegalnom naoružavanju Hrvatske".
"Ta vojarna ustvari nikad nije ni bila blokirana, zbog svog je položaja bila otvorena prema većinski srpskim selima koja su podržavala JNA", rekao je svjedok i dodao da su i nakon tzv. deblokade slijedili najteži napadi na Vukovar i bolnicu.
Hrvatska je, kako je utvrđeno sukcesijom, imala pravo na 27 posto imovine bivše SFRJ, pa je tako imala pravo i na isti postotak oružja JNA za koji je, kao i druge republike, odvajala dio svog BDP-a, dok je od JNA otela manje od 20 posto oružja, kazao je svjedok.
"Da za svoju obranu nismo nabavljali oružje iz inozemstva i otimali oružje od JNA mogli smo samo otići u crkvu i moliti se", rekao je Agotić.
"Moja je procjena da ste trebali otići u crkvu i moliti se", uslijedila je nacionalistički obojena opaska Radićeva branitelja, Borivoja Borovića, zbog koje se ispričao.
Suđenje "vukovarskoj trojci" bivših oficira JNA optuženih zbog pokolja nad najmanje 264 hrvatska ranjenika i civila iz vukovarske bolnice na farmi Ovčara 20. studenoga 1991., nastavlja se u srijedu izvođenjem novog svjedoka optužbe.