Po prijedlogu državnog proračuna, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) raspolagao bi u 2006. sa 14,9 milijardi kuna, a Ministarstvo zdravstva s 3,5 milijarde kuna.
Najviše novca dobit će bolnice, čija bi sredstva trebala biti za 1,5 posto veća nego lani. Za lijekove na recept predviđeno je 200 milijuna kuna više, pa bi za tu namjenu u 2006. trebalo biti potrošeno ukupno 2,4 milijarde kuna.
Među kapitalnim ulaganjima u idućoj godini predviđeno je 70 milijuna kuna za dogradnju KBC-a Zagreb, 34 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije i početak prve faze gradnje KBC-a Rijeka, 23,5 milijuna kuna za dovršetak rodilišta i odjela kardijalne kirurgije u splitskom KBC-u, završetak kardijalne kirurgije i odjela otorinolaringologije te početak gradnje onkologije u KBC-u Osijek itd.
Predviđen je i novac za završetak transplantacijskog programa u KB-u Merkur, proširenje kardijalne kirurgije u KB-u Dubrava, te izrada projektne dokumentacije za bolnicu u Puli.
"Zdravstvo je dobilo maksimalno koliko se moglo izdvojiti, a očekujem da će Vlada podržati i reformske projekte koji su u izradi da bi se zdravstvo dodatno rasteretilo", kaže Ljubičić.
S obzirom na zahtjeve Svjetske banke za postupnim smanjenjem udjela zdravstva sa sadašnjih devet na šest posto BDP-a, Ljubičić kaže kako bi izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju koje će uslijediti trebale uvesti tzv. sustav doplate, po kojemu bi građani sudjelovali u plaćanju zdravstvenih usluga.
Na taj bi se način pokrilo 10 do 15 posto zdravstvene potrošnje, što u sadašnjem omjeru znači 1,5 milijardi kuna u proračunu HZZO-a.
"Očekujem da će se povećati broj zaposlenih, te smanjiti rad na crno, što bi sve zajedno trebalo smanjiti udio zdravstvene potrošnje u BDP-u, kako bismo kroz više godina ostvariti konačni cilj, a to je smanjenje izdvajanja zaposlenih za zdravstvo", rekao je Ljubičić.