Njihovo otkriće može dovesti do novog načina liječenja mentalnih poremećaja poput post-traumatskog stresa i tjeskobe.
Gen, poznat i kao stathmin ili onkoprotein 18, nalazi se u velikoj količini u amigdali, dijelu mozga povezanom sa strahom i tjeskobom, objavili su znanstvenici u časopisu "Cell" u četvrtak.
"To je velik napredak na polju učenja i sjećanja koji će omogućiti bolje razumijevanje post-traumatskog stresa, fobija, dvojne ličnosti ili tjeskoba", kazao je Gleb Šumijatski sa sveučilišta Rutgers u New Jerseyu.
"To će nam omogućiti važne informacije o tome kako se naučen i urođen strah proživljava i kako je procesuiran i može dovesti do novih terapija", pojasnio je.
Genetskim inženjeringom stvoreni su miševi koji ne proizvode stathmin i imaju nepravilno djelovanje mozga tako da su manje sposobni pamtiti strahom uvjetovane situacije, ističu znanstvenici.
Naučeni strah razvija se nakon određene situacije, na primjer kada neku osobu ubode osa pa ona poslije razvije strah od insekata. Ta sjećanja se tvore u amigdali.
"Sad je prvi put dokazano da je protein koji se zove stathmin, proizvod stathmin gena, povezan s uvjetovanim situacijama", rekao je Vadim Bolšakov, direktor laboratorija za Staničnu neurobiologiju na sveučilištu Harvard koji je također radio na istraživanju.
I miševi su pokazivali neoubičajeno ponašanje. Miševi su instinktivno izbjegavali otvorene prostore, ali oni miševi kod kojih nije bilo proizvodnje stathmina nisu pokazivali strah i istraživali su otvorenija područja od normalnih miševa, otkrili su znanstvenici.
Tako da je utvrđeno da taj gen može kontrolirati i naučeni i urođeni strah.