"Važnost bilateralnog screeninga jest u tome što on u velikoj mjeri pridonosi dobrom izvješću", koje Komisija izrađuje za svako poglavlje, rekao je glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak.
Druga, bilateralna faza screeninga, znači da predstavnici zemlje kandidatkinje prezentiraju Europskoj komisiji u čemu se njezino zakonodavstvo razlikuje od acquis communautairea, europske pravne stečevine, na tom području. Na prvom eksplanatornom sastanku, održanom 20. listopada, predstavnici Europske komisije objašnjavali su hrvatskim i turskim pregovaračima acquis za poglavlje znanost i istraživanje.
"Iznimno sam zadovoljan profesionalnošću, kvalitetom i sadržajem današnjeg nastupa, što su pohvalili i predstavnici Europske komisije", istaknuo je Drobnjak.
"Nakon ovoga bilateralnog screeninga očekujemo da će do kraja ove ili početkom sljedeće godine Europska komisija objaviti izvješće o screeningu s konkretnom preporukom o otvaranju pregovora o tom poglavlju", rekao je Drobnjak.
Komisiji obično treba mjesec do dva za izradu izvješća, a za složenija poglavlja poput poljoprivrede i više od dva mjeseca.
Pregovarač za poglavlja znanost i istraživanje i obrazovanje i kultura Pero Lučin rekao je da je radna skupina donijela odgovore na pitanja Europske komisije. Riječ je o nizu pitanja koja se odnose na organizaciju sustava znanosti, znanstvene politike, ulaganja u znanost, na provedbene kapacitete i mogućnosti uklapanja u Okvirne programe EU-a.
Ključni dio posla u pripremi odgovora napravljen je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
Hrvatska dugoročno namjerava povećati ulaganja u znanost i istraživanje sa sadašnjih jedan posto BDP-a na tri posto.
Od početka sljedeće godine, Hrvatska će moći sudjelovati u Šestom okvirnom programu EU-a za znanost i istraživanje. Memorandum o razumijevanju između EU-a i Hrvatske o pristupanju Šestom okvirnom programu bit će potpisan 18. studenoga u Zagrebu.
Poglavlje znanost i istraživanje spada u relativno lakša poglavlja jer je tu nadležnost EU-a vrlo ograničena i uglavnom je stvar nacionalnih politika država članica.
To znači da Hrvatska neće morati usvajati nikakve nove zakone na tom području, ali će morati osigurati preduvjete za sudjelovanje u okvirnim programima EU-a za znanost i istraživanje.