Riječ je o drugoj fazi screeninga kada predstavnici zemlje kandidatkinje na bilateralnom sastanku s Europskom komisijom prezentiraju u čemu se njezino zakonodavstvo razlikuje od acquis communautairea, europske pravne stečevine, na tom području.
Na prvom eksplanatornom sastanku, održanom 20. listopada, predstavnici Europske komisije objašnjavali su hrvatskim i turskim pregovaračima acquis za poglavlje znanost i istraživanje.
Hrvatski pregovorač za poglavlja znanost i istraživanje te obrazovanje i kultura Pero Lučin tom je prigodom izjavio da će Hrvatska u sklopu prilagodbe europskim standardima trebati izraditi kvalitetnu nacionalnu znanstvenu politiku i nacionalnu politiku inovacijskog i tehnologijskog razvoja.
Poglavlje znanost i istraživanje spada u relativno lakša poglavlja jer je tu nadležnost EU-a vrlo ograničena i uglavnom je stvar nacionalnih politika država članica.
To znači da Hrvatska neće morati usvajati nikakve nove zakone na tom području, ali će morati osigurati preduvjete za sudjelovanje u okvirnim programima EU-a za znanost i istraživanje.
Lučin je rekao da o ovom poglavlju europske pravne stečevine pregovori ne bi trebali trajati dugo. "Mislim da bi na proljeće mogli zatvoriti to poglavlje", rekao je Lučin.
Nakon dva sastanka s predstavnicima Europske komisije, hrvatski pregovarači za znanost i istraživanje počete će s pripremama za pregovore i izradom nacrta pregovaračkih stajališta, koje na kraju predviđenog postupka usvaja hrvatska Vlada.
U pregovaračkim stajalištima iznose se pozicije Hrvatske pri preuzimanju acquisa te način na koji će uskladiti svoje propise i uspostaviti potrebne strukture za njihovu provedbu.
Hrvatska je u ožujku ove godine osnovala Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, ali ona još nije postala operativna. Njezina zadaća bit će obavljanje administrativnih poslova koji se odnose na procjenu znanstvenog sustava i pružanje logističke potpore Nacionalnom znanstvenom vijeću.
U usporedbi s EU-om, Hrvatska izdvaja znatno manje za znanost i istraživanje kada je riječ o apsolutnim iznosima. U EU je prosjek izdvajanja oko dva posto BDP-a, u Hrvatskoj nešto veći od jedan posto, ali ako se ima u vidu razlika u visini BDP-a onda je razlika daleko veća.