U 2005. službeno evidentirane novčane doznake diljem svijeta premašile su 232 milijardi dolara. Zemlje u razvoju od tog su iznosa primile 167 milijardi dolara, što je više od dvostrukog iznosa pomoći za razvoj iz svih izvora. Autori GEP-a ukazuju da bi novčane doznake poslane putem neformalnih kanala mogle uvećati službenu procjenu barem za još 50 posto, čime bi novčane doznake postale najvećim izvorom vanjskog kapitala u mnogim zemljama u razvoju.
Zemlje koje dobivaju najveći dio evidentiranih doznaka su Indija (21,7 milijardi dolara), Kina (21,3 milijardi), Meksiko (18,1 milijardi), Francuska (12,7 milijardi) te Filipini (11,6 milijardi).
Zemlje u kojima novčane doznake iz inozemstva čine najveći dio bruto domaćeg proizvoda su Tonga (31 posto), Moldavija (27,1 posto), Lesoto (25,8 posto), Haiti (24, posto), te Bosna i Hercegovina (22,5 posto), stoji u tom izvješću Svjetske banke.
Nadalje, povećanje broja migranata, koji bi do 2025. godine ojačali radnu snagu u zemljama s visokim dohotkom za tri posto, moglo bi povećati globalni stvarni dohodak za 0,6 posto, odnosno za 356 milijardi dolara, stoji u GEP-u.
"Produktivnost i zarade migranata diljem svijeta, zbog njihovog broja koji sada dostiže gotovo 200 milijuna, moćna su sila za smanjenje siromaštva" , rekao je Francois Bourguignon, glavni ekonomist Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvojnu ekonomiju. "Posebice su novčane doznake važno rješenje za izrazito siromaštvo velikog broja ljudi. Izazov koji stoji pred kreatorima politike sastoji se od potpunog ostvarivanja potencijalnih ekonomskih koristi od migracije uz istodobno uspješno rješavanje povezanih društvenih i političkih implikacija", dodao je.
Analiza ankete kućanstava ukazuje da su novčane doznake bile povezane sa značajnim smanjenjima u siromaštvu (po stanovniku) u nekoliko zemalja s niskim dohotkom, uključujući Ugandu (11 posto), Bangladeš (šest posto) i Ganu (pet posto).
Osim toga, čini se da novčane doznake pomažu kućanstvima u održavanju razina potrošnje tijekom gospodarskih šokova i nedaća. One su također povezane s povećanim domaćim ulaganjima u obrazovanje i zdravstvo, te u povećano poduzetništvo.
Međutim, naknade koje naplaćuju davatelji usluga vezanih za novčane doznake često su vrlo visoke, čak i do 10-15 posto malih transfera kakve obično obavljaju siromašni migranti. GEP stoga potiče akciju za smanjenje tih naknada koje su često daleko veće od stvarnog troška obavljanja transakcija.
U izvještaju se kaže da bi veća konkurencija na tržištu transfera doznaka dovela do nižih naknada, čime bi se povećao raspoloživi prihod siromašnih migranta, kao i njihovi poticaji da šalju više novca kući.
I dok se ističe potreba za regulativom koja ograničava pranje novca i financiranje terorista, izvješće se protivi naporima vlada da oporezuju takve primitke, te upozorava protiv osiguravanja poticaja za usmjeravanje doznaka u posebna područja odnosno sektore putem programa vezanih sredstava. Umjesto toga, kažu u Svjetskoj banci, trebalo bi ohrabrivati širenje bankarske mreže te omogućavati domaćim bankama u zemljama porijekla imigranata da posluju u inozemstvu.
"Novčane doznake su teško zarađeni prihod koji je, u većini slučaja, već bio oporezovan", rekao je glavni ekonomist Banke, Bourguignon. "One se ne bi trebale ponovno oporezivati, a vlade ih ne bi trebale smatrati razvojnom pomoći."