Dvodnevni seminar, koji je jučer počeo u organizaciji Tempus projekta "Hrvatska grupa za promicanje Bolonjskog procesa (Cro4 Bologna)", čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, okupio je vodeće hrvatske stručnjake te njihove kolege iz Češke, Finske i Austrije.
Raspravu je potaknulo izvješće državnog tajnika za visoko obrazovanje Slobodana Uzelca o skupu o poslijediplomskim studijima, održanom na Sljemenu polovicom prošlog mjeseca u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Skup na Sljemenu pokazao je cijelu lepezu različitih, a često i suprotstavljenih stajališta o toj temi, rekao je državni tajnik Slobodan Uzelac.
Napomenuo je kako nije bilo dvojba da doktorske studije treba razlikovati od specijalističkih poslijediplomskih studija, no mnoge dvojbe iskazane su kad je riječ o tome kada trebaju početi novi doktorski programi te treba li, prije nego što oni "krenu", osigurati nastavak poslijediplomskih studija po sadašnjim programima, za što su, pak, potrebne izmjene zakona.
Slobodan Uzelac najavio je za 17. studenoga sjednicu Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje, na čijem će dnevnom redu biti izdavanje dopusnica za poslijediplomske studije te imenovanje recenzenata.
Po njegovu mišljenju, u slučaju izdavanja dopusnica za poslijediplomske studije Nacionalno vijeće moglo bi zbog hitnosti uvažiti malo fleksibilniji pristup tumačenju zakonskih odredaba i izdati uvjetne dopusnice. Pritom bi Vijeće, dodao je, moglo uvažiti neke elemente, kao šo su činjenice da su neki od tih programa već prošli recenziju Nacionalne zaklade za znanost.
Na izvješće državnog tajnika za visoko obrazovanje Slobodana Uzelca o skupu na Sljemenu o poslijediplomskim studijima reagirao je prorektor za znanost i razvoj zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš, koji je rekao da Ministarstvo još nije prihvatilo nijedan doktorski studij bez obzira na to što je Sveučilište odradilo potreban posao i više puta požurivalo postupak.
Aleksa Bjeliš postavio je pitanje koliko je novca Ministarstvo spremno uložiti u poslijediplomske studije, te je ocijenio kako se čini da "dolazimo u krizu kad je riječ o poslijediplomskim studijima".
Prorektor riječkoga Sveučilišta i voditelj hrvatske pregovaračke ekipe za područje znanosti, obrazovanja i kulture s Europskom unijom Pero Lučin ocijenio je kako je Rektorski zbor kompetentan za organizaciju poslijediplomskih studija.
Smatra da se zbog nedostatka koordinacije gubi dragocjeno vrijeme koje bi se moglo mnogo bolje iskoristiti budući da, dodao je, na godinu "trebamo proizvesti barem tri puta više doktora znanosti u odnosu prema 250 do 350, koliko ih sada stječe stupanj doktora znanosti".
Time bismo, zaključio je Lučin, pridonijeli porastu naše visokoškolske konkurentnosti.
Raspravom o hrvatskome visokom školstvu, povezivanju gospodarstva i visokog školstva te donošenjem zaključaka završen je Četvrti hrvatski seminar o Bolonjskome procesu.