Uoči početka screeninga, ministar Primorac ocijenio je u razgovoru za Hinu da su pregovarači za znanost i istraživanja, te za obrazovanje i kulturu, poglavlje koje će se otvoriti odmah iza prvoga, iznimno stručni i potpuno spremni.
Naime, rekao je, tu su znanstvenici, stručnjaci iz javnog i društvenog života te osobe koje vode neke ključne procese reforme obrazovanja. Pregovarači pripadaju različitim političkim opcijama i svjetonazorima, ali to su, dodao je Primorac, osobe s imenom i prezimenom, među kojima su i bivši ministri.
Primorac smatra osobito važnom činjenicom da su među njima ravnopravno zastupljene žene, što je, rekao je, i preduvjet bez kojega se ne može govoriti o demokratskom društvu. Brojni su i mladi ljudi - dio njih je školovan u inozemstvu, a među pregovaračima su i medijski djelatnici.
Protekle dvije godine bile su pak razdoblje sustavnih priprema za prilagodbu znanosti, istraživanja i obrazovanja standardima EU-a, istaknuo je Primorac.
Zato bi se moglo reći, dodao je, da je područje znanosti i istraživanja u ovome trenutku najcjelovitije i najbliže te najjednostavnije za pregovore jer, objasnio je, "sustavno radimo na ujedinjavanju visokoškolskog i znanstvenog prostora u Republici Hrvatskoj u skladu sa zaključcima ministarske konferencije zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije, održane u svibnju u norveškome gradu Bergenu".
Osim toga, Hrvatska već nekoliko mjeseci dobiva novac Šestog okvirnog programa EU-a iako će ugovor o sudjelovanju naše zemlje u tome programu biti potpisan tek za mjesec dana.
To je pak, smatra Primorac, svojevrsno priznanje hrvatskoj državi te povjerenje koje nam je iskazao povjerenik EU-a za znanost i istraživanje Janez Potočnik.
Kad je pak riječ o suradnji u znanosti i istraživanju, rekao je da Hrvatska ima velika iskustva i konkretne potpisane sporazume - primjerice s Republikom Slovenijom.
I dok je udio novca iz proračuna za znanost i istraživanja u Hrvatskoj praktički na europskoj razini, u nas je problem u nedostatnom sudjelovanju gospodarstva u financiranju znanstvenih i istraživačkih projekta, rekao je.
S obzirom na to da je u Hrvatskoj još nedovoljna mobilnost znanstvenika, istaknuo je da trebamo učiniti fleksibilnijima razmjerno kruta zakonska rješenja, posebice kad je riječ o promjeni mjesta boravka znanstvenika i radnih institucija.
U pozitivnom mišljenju Europske komisija od 20. travnja prošle godine stoji pak da zbog svoje posebnosti pravna stečevina zajednice u znanosti i istraživanjima ne zahtijeva prenošenje u nacionalni pravni poredak te da se sposobnost provedbe ne odnosi toliko na primjenu i provedbu zakonskih odredaba koliko na potrebne preduvjete.