"Očekujemo od naše subraće u Hrvatskoj da nas osjete svojima i da nas svojom blizinom podupru u našim ostvarenjima ljudskih i svih drugih prava", izjavio je Hini kardinal Vinko Puljić odgovarajući na pitanje o stanju katolika u BiH.
Po njegovim riječima, prije rata u BiH živjelo je od 820 do 830 tisuća katolika, a danas ih, po jednoj prilično točnoj evidenciji, ima 466 tisuća.
Kad se govori o vrhbosanskoj nadbiskupiji, ona je po broju katolika najbrojnija. Prije rata imala je 528 tisuća katolika, a sada ih ima 218 tisuća, rekao je.
U banjolučkoj biskupiji prije rata bilo je oko 120 tisuća vjernika. Danas je podijeljena u dva dijela - dio koji pripada livanjskome kraju i dio koji je u Republici Srpskoj, a u njoj ukupno ima 45 tisuća vjernika. Kardinal je napomenuo kako je najviše katolika stradalo u Republici Srpskoj.
Po Daytonskom sporazumu, potpisanom prije deset godina, trebalo se vratiti oko 230 tisuća vjernika, i to u područje Republike Srpske, a danas ih ondje ima od deset do dvanaest tisuća.
Naveo je primjer derventsko-brodskog kraja, gdje je prije rata živjelo oko 50 tisuća katolika, a sada ih je samo dvije tisuće.
Izrazivši žaljenje zbog takva stanja, kardinal je rekao kako vjeruje u budućnost, ali traži potporu da ta vjera bude ostvarena.
Komentirajući međukonfesionalnu suradnju, rekao je da ona ovisi o političkoj jednakopravnosti jer - što su zakonitost i jednakopravnost veće - jača je i međukonfesionalna suradnja.
"Što se mene tiče, otvoren sam za dijalog. To je koncilski put Svetog Oca. Ne znači da Katolička crkva - ako je otvorena za dijalog - time ignorira svoj identitet. Ona sebe treba predstaviti, a druge poštivati", rekao je kardinal Vinko Puljić.