Skup je otvorio njegov pokrovitelj hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
Hrvatska je u ovih 15 godina prošla iskustava socijalnih i političkih prosvjeda pokazavši da se zna nositi i s idejnim, socijalnim i političkim proturječjima i neslaganjima, rekao je predsjednik Mesić dodajući da je time demokracija u Hrvatskoj pomalo stjecala životna isukstva.
"S obzirom na sve okolnosti, prije svega agresiju, rat i poslijeratnu obnovu, povratak prognanika i izbjeglica, s obzirom na potrebu pomirbe, oprosta i suživota, na probleme uzrokovane promjenom gospodarskog modela, na nužnost ispunjavanja nelakih uvjeta vezanih za početak pregovora s EU, može se reći da je demokracija u Hrvatskoj ubrzano sazrijevala", rekao je Mesić. No, dodao je, ne možemo biti nekritični i ne uočiti da je demokracija institucionalno i u mentalitetu iskazala i određenu slabost, a prije svega u mukotrpnom nalaženju ravnoteže između osobnih prava i sloboda i načela dobrobiti zajednice, između slobode tržišnoga natjecanja i stjecanja dobara i solidarnosti te između uloge države i uloge lokalnih zajednica u regulaciji različitih životnih pitanja.
Najteže teškoće, rekao je, manifestiraju u ulozi demokratskih institucija u provedbi i nadzoru pravedne i zakonite privatizacije, osiguranju socijalne pravde i pravne jednakosti i uopće vjerodostojnosti pravne države. Demokratski poredak u Hrvatskoj nije, k tome, adekvatno odgovorio na naraslu prijetnju korupcije, nepotizma, klijentelizma, neprofesionalnosti, nekompetencije i netransparentnosti pripreme i donošenja odluka na svim razinama javne vlasti, rekao je Mesić. Ako demokratski sustav kakav imamo više pogoduje gomilanju i otežavanju problema nego njihovu rješavanju, ako je k tome skup, podložan korupciji i pogodniji nestručnima nego stručnima onda je jasno da ga valja mijenjati, a mijenjati znači učiniti ga djelotvornijim i jeftinijim, poručio je predsjednik Mesić.
Tema skupa - 15 godina hrvatske demokracije odabrana je kako bi se vidjelo što Hrvatska može naučiti iz grešaka i vrlina te zato što je demokracija općenito u krizi, rekao je predsjednik Hrvatskog politološkog društva Tihomir Cipek. Izrazio je nadu da će politološki razgovori barem dijelom doprinijeti da se "vrata odškrinu, pronađu odgovori i postave nova pitanja".
Dekanica Fakulteta Smiljana Leinert-Novosel izrazila je nadu da će dinamični i polemični razgovori utjecati na kvalitetu budućeg razvoja demokracije u Hrvatskoj.
(Hina) xbma ysšh