Skup je otvorio prodekan PMF-a Marijan Herak predavanjem o velikom zagrebačkom potresu, koji se dogodio na današnji dan 1880., i koji je snažno potaknuo razvoj seizmološke znanosti u Hrvatskoj.
Potres je bio jak osam stupnjeva po MCS ljestvici, a u godini dana nakon toga Zagrepčani su osjetili više od 200 naknadnih potresa. Zagreb je tada imao 30.000 stanovnika, a oko 12 posto građevina teško je oštećeno.
Zagreb je među potresima najugroženijim metropolama, kazao je Herak i dodao kako se u budućnosti može očekivati takav ili još jači potres.
Akademik Dragutin Skoko otvorio je memorijalne prostorije gdje je izložena sva Mohorovičićeva ostavština - korespondencija, rukopisi, izvorni instrumenti, koji su restaurirani i unikatni. Kako je rečeno, otvorenjem tih prostorija željelo se od zaborava spasiti vrijedna i velika baština Andrije Mohorovičića, iz koje se vidi kako se hrvatska geofizika razvijala od početka 20. stoljeća do danas.
Herak je ocijenio da je to jedna od najvrjednijih takvih zbirka na svijetu, među kojima je i potpuno ispravan i obnovljen prvi seizmograf iz 1905. koji je registrirao najveći potres u početku stoljeća u San Franciscu. Tu je i mikrobarograf iz 1903. koji je zabilježio promjenu tlaka zraka zbog pada sibirskog meteora, ura njihalica, pasažni instrument i drugi vrijedni uređaji.
Andrija Mohorovičić rođen je u Voloskom, a studij matematike i fizike završio je u Pragu. Na prijelazu u 20. stoljeće Mohorovičića isključivo zanima seizmologija, u proučavanju koje stječe svjetsku slavu. Analizom pokupskog potresa 1909. posebno je unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova blizih potresa kroz Zemlju. Tada je prvi u svijetu, na osnovi analize seizmograma, utvrdio plohu diskontinuiteta brzina koje dijele koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom.