Tako većina ispitanih građana u oba entiteta podržava osnivanje komisije za istinu i pomirenje u BiH. Podršku toj inicijativi dalo je oko 57 posto ispitanih Srba, 56 posto Bošnjaka i 49 posto ispitanih Hrvata.
Da se protekli rat snažno odražava na svakodnevicu građana BiH i da nikada neće zaboraviti ratna događanja izjasnilo se najviše građana bošnjačke nacionalnosti - 59 posto. Slijede građani hrvatske - 46, a zatim građani srpske nacionalnosti - 39 posto.
Mišljenje među ispitanicima iz dva bosanskohercegovačka entiteta i među narodima u BiH znatno se razlikuje kada je u pitanju rad haškog tribunala, koji opravdava 70 posto ispitanih građana u Federaciji BiH, dok njihovo mišljenje u Republici Srpskoj dijeli manje od polovice anketiranih.
Kada je riječ o traženju najefikasnijeg načina da se očuva povijesno pamćenje događaja iz rata u BiH ispitanici iz oba entiteta i tri konstitutivna naroda u BiH iznose značajno različita mišljenja.
Dok većina anketiranih u Federaciji BiH i distriktu Brčko vjeruje kako ratni događaji trebaju biti uvršteni u udžbenike povijesti (43 posto Bošnjaka, 28 posto Hrvata i tek 17 posto Srba), većina ispitanika u Republici Srpskoj (čak 39 posto Srba i po 19 posto Bošnjaka i Hrvata) drži da se tim događajima udžbenici ne bi trebali baviti u narednih dvadesetak godina.