"O tom će se prijedlogu raspravljati na sjednici za dva tjedna", kratko je izjavio predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić, odgovarajući novinarima na hodniku najviše pravosudne institucije.
Neslužbeno se doznaje da će ustavni suci izmjene tog Zakona proglasiti neustavnima, jer su donesene nedovoljnim brojem glasova. Riječ je, naime, o organskom zakonu koji uređuje osnovna prava i slobode građana i za čije je usvajanje potrebna dvotrećinska parlamentarna većina.
Podnositelji ustavne tužbe, među kojima je nekoliko sindikata, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i SDP, upozorili su da je za pravovaljano donošenje Zakona nedostajao jedan glas.
Stoga bi pravni akt koji brani okupljanja u krugu od najmanje 100 metara od sjedišta najviših državnih tijela mogao "pasti" zbog formalne neustavnosti.
Iz istog je razloga Ustavni sud prije dvije godine ukinuo izmjene i dopune Kaznenog zakona te krajem siječnja 2004. Zakon o medijima, što su također organski zakoni.
Ranije uobičajeno odredište sindikalnih i sličnih prosvjeda - Markov trg, prestao je to biti 2. kolovoza ove godine kada su izmjene spornog Zakona stupile na snagu.
Suočena s brojnim kritikama da se zakonskim izmjenama ograničavaju radnička i ljudska prava, Vlada je naglašavala kako je odluku da se broj štićenih objekata, ispred kojih se zabranjuju javna okupljanja, proširi i na Vladu i Sabor, donijela isključivo zbog sigurnosnih razloga.