Stvaranje koalicije desnog centra između stranaka Pravo i pravednost i Građanske platforme koje su osvojile najviše glasova na parlamentarnim izborima nije uspjelo, nakon čega je novi premijer Kazimierz Marinkiewicz predstavio manjinsku vladu svoje stranke Pravo i pravednost u čiji su sastav ušli i nestranački političari i stručnjaci. Međutim, da bi opstala, ta će manjinska vlada konzervativne stranke desnice sljedećeg četvrtka, 10. listopada, tražiti izglasavanje povjerenja u parlamentu.
Izgledi za tu manjinsku vladu, po mišljenju analitičara, nisu najbolji. Njihova je ocjena da će Građanska platforma za izglasavanje nepovjerenja vladi potražiti potporu od stranke ljevice Samoobrana i stranaka desnice Lige poljskih obitelji i Poljske seljačke stranke.
Ako nova manjinska vlada ne dobije povjerenje u parlamentu, Poljsku čekaju novi izbori u siječnju sljedeće godine.
Na parlamentarnim izborima u rujnu poljska desnica teško je porazila četiri godine vladajuću ljevicu. Braća blizanci Lech i Jaroslaw Kaczynski na čelu konzervativne stranke Pravo i pravednost osvojili su 26 posto glasova, a za njima je bila stranka centra Građanska platforma s 24 posto osvojenih glasova. Obje stranke najavljivale su stvaranje velike koalicije i vlade desnice koja bi reformirala poljsko gospodarstvo i smanjila visoku stopu nezaposlenosti od 17 posto.
U sastav novoizabranog poljskog parlamenta u rujnu ušli su još stranka ljevice Samoobrana (11 posto glasova), dotada vladajući Savez demokratske ljevice (11 posto), krajnje desna Liga poljskih obitelji(7 posto) i Poljska seljačka stranka (6 posto).
Pregovori o velikoj koaliciji desnog centra, stranaka Prava i pravednosti i Građanske platforme, nisu napredovali jer se čekalo na rezultat predsjedničkih izbora na kojima su obje imale svoje kandidate: Lecha Kaczynskog (Pravo i pravednost) i Donalda Tuska (Građanska platforma).
U drugom krugu izbora 23. listopada predsjednik Poljske postao je drugi brat blizanac Lech Kaczynski, a Jaroslaw je ustupio premijersko mjesto kolegi iz stranke Kazimierzu Marcinkiewiczu (Pravo i pravednost).
Obrat i početak raspada desne koalicije u Poljskoj dogodio se kad Bronislaw Komorowski iz Građanske platforme nije izabran za predsjednika parlamenta kako su to predviđali prijašnji dogovori koalicije. Građanska platforma nakon toga nije ušla u sastav nove vlade. Poljski premijer Marcinkiewicz u 17 ministarstava imenovao je ljude iz svoje stranke i nestranačke stručnjake.
Analitičari ocjenjuju da bi vlada osim od svoje stranke u parlamentu mogla dobiti potporu još od ljevičara Samoobrane i desničara Lige poljskih obitelji i Seljačke stranke.
"Računam na konstruktivnu, a ne destruktivnu poziciju Građanske platforme te da nam kasnije uspije sastaviti zajedničku vladu", poručio je Jaroslaw Kaczynski, predsjednik stranke Pravo i pravednost političarima Građanske platforme.
Međutim, Građanska platforma je na svom Kongresu prošlog četvrtka konačno rekla "ne" bilo kakvim dogovorima s Pravom i pravednošću.
"Koncepcija vodstva Prava i pravednosti mora dovesti do krize, ali ne znam kad će ona nastupiti", komentirao je sastavljanje manjinske vlade Jan Rokita iz Građanske platforme, koji "optužuje" braću Kaczynski i Pravo i pravednost za dogovore "iza njihovih leđa" sa strankom ljevice Samoobrana.
Vodstvu konzervativaca iz Prava i pravednosti tako preostaje samo da do izglasavanja povjerenja svojoj vladi sljedećeg četvrtka nađu potporu u parlamentu. Od 460 mjesta u Sejmu za izglasavanje povjerenja vladi nedostajat će im 74 glasa, budući da sami imaju 154 zastupnika i još dva mandata njemačke manjine.
Potražit će ih, kako piše poljski dnevnik "Gazeta Wyborcza" među zastupnicima ljevičara Samoobrane (56 zastupnika), desničara Lige poljskih obitelji (32 zastupnika) i Poljske seljačke stranke (25 zastupnika). Ljevičari iz Saveza demokratske ljevice ( 55 zastupnika) kao i Građanska platforma (133 zastupnika) sigurni su im protivnici.
Analitičari očekuju nastavak krize i predviđaju rješenje "poljskog političkog pokera" u prijevremenim izborima 15. siječnja sljedeće godine.