Pedišić je napomenuo da je riječ o arheološkom nalazištu prvorazredne važnosti za nacionalnu povijest te da treba žurno spriječiti propadanje brojnih povijesnih građevina i ostataka prošlosti na Bribiru.
"Prostor Bribirske glavice bi s godišnjim izdvajanjem od oko 350.000 kuna mogao biti potpuno istražen, konzerviran i predstavljen tek za deset godina. Sve što je do sada učinjeno počelo je propadati, cisterne se urušavaju, zidovi padaju, sav prostor djeluje kao groblje, čak su i bedemi srednjovjekovnog Bribira oštećeni. Ako Ministarstvo kulture ne pomogne, lokalitet nema budućnost", istaknuo je Pedišić.
Dodao je da je veći dio Bribira s ukupno oko 72.000 četvornih metara u vlasništvu države, a samo su neke parcele još u privatnom vlasništvu i trebalo bi ih, kazao je, otkupiti radi cjelovitosti lokaliteta.
"Koliko je po nalazima Bribir još bogat, svjedoči činjenica da na tom prostoru postoji neprekinut život od željeznog doba do danas. Brojni povijesni slojevi dokazuju da se na Bribiru uzdizao rimski grad, zatim je sjedište Šubića, odnosno srednjovjekovni hrvatski grad, poslije ga osvajaju Turci, a oslobađa Venecija", kazao je Pedišić.
Napomenuo je da je važnost očuvanja Bribira i njegova prikaza shvatila i Europska komisija koja preko programa CARDS financira projekt skradinske Turističke zajednice pod nazivom "Turina i Bribir". Riječ je o uređenju putova i dijela infrastrukture, zatim muzejske zbirke, konzervaciji spomenika te organizaciji arheološkog turizma.