"Radi se o jako kvalitetno napravljenom sporazumu, ja i moj klijent imamo pravo biti jako optimistično raspoloženi", izjavila je Košta nakon završetka sjednice na kojoj je Rajić, ratni zapovjednik HVO-a u Kiseljaku, priznao krivnju po četiri točke optužnice za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949., počinjene u napadu na bošnjačko selo Stupni Do kod Vareša, 23. listopada 1993.
Također se obvezao na "punu i značajnu suradnju s tužiteljem u drugim predmetima" a Tužiteljstvo je zauzvrat odustalo od šest točaka optužbe i prihvatilo jedinstvenu kaznu zatvora u rasponu od 12 do 15 godina, pri čemu se obrana obvezala tražiti ne manje od 12 a optužba ne više od 15 godina.
Odvjetnica ne očekuje puno negativnih reakcija od drugih haških optuženika, Hrvata iz BiH, zbog Rajićeve suradnje s Tužiteljstvom. Činjenična osnova sporazuma o priznanju krivnje inače sadrži puno optužujućih navoda na račun njegovih nadređenih u HVO-u kao što je zapovjednik operativne zone središnja Bosna general Tihomir Blaškić, lokalni čelnik HDZ-a Dario Kordić, te zapovjednici HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković i drugi.
Među ostalim navode se zapovjedi, poput Praljkove "Srediti situaciju u Varešu bez milosti prema bilo kome", izvješća Rajića nadređenim poput "grad Vareš očišćen. Svi vojno sposobni Muslimani - stavljeni pod prismotru", i slično. Opisana je i zapovjed Petkovića prema kojoj je Rajić, nakon zločina u Stupnom Dolu, promijenio ime u Viktor Andrić, a priložene je i Blaškićeva odluka kojom se pukovnika Rajića "zbog iskazanih slabosti" razrješuje a pukovnika Andrića istodobno imenuje na dužnost zapovjednika HVO-a u Kiseljaku. Činjenična osnova sadrži i opis niza zločina u općinama Kiseljak, Vareš i Kakanj, u Rajićevoj zoni odgovornosti.
"Ono što sadrži činjenični osnov je isključivo istina, tako da ne očekujemo nikakve negativne reakcije od ostalih koji su optuženi ili osuđeni pred Haškim sudom", ocijenila ja Košta.
Na upit o mogućem Rajićevu svjedočenju na suđenju šestorici bivših čelnika HR Herceg Bosne i drugim haškim procesima, kazala je da se njezin klijent sporazumom "stavio na raspolaganje Tužiteljstvu".
"Po potrebi Tužiteljstva Rajić će svjedočiti u predmetima u kojima ga pozovu, on ima izravna saznanja", rekla je Košta.
U pogledu Rajićevog oštrog istupa na sjednici protiv njegovog bivšeg branitelja Željka Olujića, u kojem ga je optužio da "dokumente iz njegovog predmeta daje onima koji rade protiv njega i interesa pravde i Haškog suda", Košta je rekla da je njezin klijent to učinio na svoju inicijativu dodajući da je "tako iskazao ono što ga tišti i što osjeća".
Nakon Miroslava Brale Cicka, koji je to učinio u srpnju ove godine, Rajić je drugi Hrvat iz BiH koji je pred Haškim sudom priznao krivnju za ratne zločine.