Izvanraspravno vijeće riječkog Županijskog suda odbacilo je danas prigovore na optužnicu, koju je još u ožujku 2003. protiv šest osoba u "slučaju Riječke banke" podignulo riječko Županijsko državno odvjetništvo, rekao je Miškulin i dodao da je Izvanraspravno vijeće razmotrilo oko 59.000 stranica spisa.
Prigovore na optužnicu po drugi put bili su podnijeli Eduard Nodilo, Snježana Podobnik, Mirta Vlah, Ivan Štokić i Borislav Perožić, osim Milojka Tankosića.
Županijski sud je optužnicu iz ožujka 2003., a nakon prvih prigovora optuženih, bio vratio na doradu te je istraga dopunjena iskazima više svjedoka. Dopuna istrage obavljena je do prosinca 2004. kada je Državno odvjetništvo u cijelosti ostalo kod optužnice.
Bivšeg glavnoga dilera banke Eduarda Nodila tereti se za sklapanje štetnog ugovora i krivotvorenje službene isprave. Bivše voditeljice Odjela deviznih sredstava Snježana Podobnik i Mirta Vlah, bivši predsjednik i član Uprave Ivan Štokić i Borislav Perožić te bivši direktor Direkcije deviznih sredstava Milojko Tankosić terete se za pomaganje u sklapanju štetnog ugovora, a Ivan Štokić i Borislav Perožić i za zloporabu položaja i ovlasti.
U optužnici je navedeno da je Nodilo od 1997. do 2002. neovlašteno obavio oko 17.000 deviznih transakcija, odnosno diferencijalnih arbitraža te neovlašteno sklapao druge poslove. Iako su većinom bile štetne, dijelom arbitraža nije stvoren gubitak, a najveći dio gubitka stvoren je poslovanjem s dvjema londonskim novčarskim ustanovama Carr Futuresom i Swiss Financeom. Tijekom istrage utvrđeno je da je Nodilo nedopuštenim poslovanjem izgubio oko 90 milijuna dolara bančina novca.
Nadalje, Nodilo i Tankosić u veljači 2001., protivno svojim ovlastima, s Carr Futuresom sklopili su dva dodatka ugovoru o trgovanju deviznim novcem, a u oba je navedeno da glavni diler na dan može trgovati sa 100 milijuna dolara. U tom trenutku unutarnjim pravilnikom banke glavnom je dileru bilo omogućeno dnevno trgovanje s najviše 10 posto jamstvenog kapitala (oko 11 milijuna dolara). Temeljni ugovor s Carr Futuresom i Swiss Financeom Štokić je potpisao 1997.
Štokić i Perožić optuženi su za zloporabu je su, "znajući za gubitke, od prosinca 2000. do prosinca 2001. primali stimulativni dio plaće", odnosno Štokić je primio 2,1 milijun kuna, a Perožić 1,4 milijuna kuna. Iako su kasnije doznali za zloporabe, primljeni novac nisu vratili, navedeno je u optužnici.
Tijekom istrage saslušano je više svjedoka, među njima i predstavnici Bayerische Landensbanka, bivšeg vlasnika Riječke banke.
Svi optuženi u "slučaju Riječke banke" po sili zakona pušteni su iz pritvora.
Zahtjev za naknadu prouzročene štete Županijskom je sudu podnijela Erste banka, koja je nakon otkrića gubitaka kupila većinski udio u Riječkoj banci te, osim iznosa gubitka, traži naknadu izmakle dobiti i povrat nagrada koje su primili Štokić i Perožić.
Početak suđenja odredit će raspravni sudac, a iako je ranije bilo rečeno da će proces protiv šestero bivših djelatnika banke voditi sutkinja Ika Šarić, predsjednik Županijskog suda Miškulin danas je rekao da to još nije određeno.