"Vi ste neprekinuti most suradnje koji povezuje ove dvije zemlje", rekao je Mesić, dodajući da im je takvo priznanje odao i čileanski predsjednik Ricardo Lagos koji je tijekom prošlogodišnjeg posjeta Hrvatskoj posjetio Brač, odakle je došao najveći broj hrvatskih iseljenika.
Naglasivši kako Hrvatska više ne treba pomoć kakvu je trebala kada je bila u ratu, Mesić je istaknuo: "Mi želimo partnere, a partner nam je Čile, partner su nam čileanske privredne organizacije, partner su nam čileanski građani, a posebno vi Hrvati Čileanci koji ste ovdje našli domovinu tako da sada imate dvije za razliku od drugih".
Mesić je to rekao u Santiagu na večeri organiziranoj u njegovu čast u Estadio Croata, krovnoj organizaciji koja okuplja sve hrvatske udruge u glavnom čileanskom gradu.
Hrvatski se predsjednik s hrvatskim iseljenicima sastao i u Antofagasti, gdje je otvorio Avenida de la Croacia - Hrvatsku aveniju - koja završava Parkom Croacia (na slici). Tamošnjim je iseljenicima rekao da naziv te ulice predstavlja stotine Hrvata koji su generacijama pridonosili razvoju toga grada, pokrajine i zemlje.
Na kraju posjeta Čileu Mesić je posjetio i hrvatsku zajednicu u Punta Arenasu, najjužnijem gradu na svijetu kamo su prvi Hrvati došli u drugoj polovici 19. stoljeća. U tom gradu danas živi oko 33.000 ljudi hrvatskog podrijetla što je 15 posto stanovništva tog grada.
Kao i u Santiagu, i u Punta Arenasu predsjednik je odao počast prvim Hrvatima koji su došli u Čile i svojim radom i zalaganjem oživjeli ovaj prostor.
"Vi ste postali ugledni i utjecajni građani svoje domovine Čilea kojima se ponosi i domovina vaših predaka Hrvatska", rekao je Mesić hrvatskim iseljenicima u Punta Arenasu. Hrvatski je predsjednik proglašen počasnim građaninom Punta Arenasa, a postao je i član sportskog kluba "Sokol".
Prvi iseljenici hrvatskog podrijetla u Čile, točnije u Punta Arenas, počeli su pristizati u drugoj polovici 19. stoljeca privučeni "zlatnom groznicom". No, brzo su odustali od potrage za zlatom i počeli se baviti stočarstvom. Nakon toga hrvatski su se iseljenici počeli naseljevati i u sjevernom dijelu Čilea, u Antofagasti i Iquiqueu, gdje rade u solanama.
Najveći je broj hrvatskih iseljenika došao s područja između Omiša i Boke Kotorske, te s Brača. Sljedeći val hrvatskih iseljenika stiže u Čile početkom 20. stoljeća.
Danas u Čileu živi oko 900 hrvatskih državljana i oko 200.000 osoba hrvatskog podrijetla, što je 1,3 posto ukupnog stanovništva Čilea. To su uglavnom treća, četvrta i peta generacija Hrvata koji su se potpuno asimilirali u čileansko društvo.
Hrvatski su se iseljenici vrlo dobro uklopili u kulturni, akademski, politički i javni život Čilea i uživaju veliki ugled.
Nastava na hrvatskom jeziku organizirana je u Punta Arenasu i Antofagasti, a u Santiagu je pokrenut početnički tečaj hrvatskog jezika.
Hrvati se okupljaju u brojnim hrvatskim udrugama od kojih su najpoznatije Estado Croata u Santiagu, Club Croata u Punta Arenasu i istoimeni klub u Iquiqueu te Hrvatski sokol u Antofagasti.